Page 39 - STAV broj 209

Kada je 1823. američki predsjednik marksističku vladavinu 1983. i intervencija Različite američke vlade nerijetko
James Monroe pričao o “Americi Ameri- u Panami 1989. godine. Tamo su američki su vojno intervenirale ili sponzorirale
kancima”, u Latinskoj Americi već je bilo vojnici srušili diktatora Manuela Noriegu, državne udare u Srednjoj Americi i na
onih koji su dobro razumjeli da on ustvari koji je na vlast došao zahvaljujući obilatoj Karibima, ali nešto teži izazov bio je in-
priča o “Americi za Amerikance”, što se potpori CIA-e. Zanimljiva je priča i dikta- staliranje svojih poslušnika i utjecaja u
u narednih 200 godina pokazalo tačnim. tor Rafael Trujillo u Dominikanskoj Re- daljim velikim i daleko stabilnijim ze-
Između Rio Grandea i rta Horn nalazi se publici: Amerikanci su ga obučavali za mljama Južne Amerike. S početkom hlad-
10.000 kilometara i 33 države, a gotovo vrijeme okupacije zemlje između 1916. i nog rata Washington je odlučio da je naj-
su sve u svojoj historiji osjetile kako je to 1924. godine, ali je nekoliko decenija ka- praktičniji način kontrole Južne Amerike
kada se veliki komšija sa sjevera miješa u snije CIA snabdijevala njegove suparni- maksimiziranje veza s oružanim snaga-
njihove poslove. SAD pokušavaju s insta- ke oružjem da ga smaknu 1961. godine. ma tih zemalja. Nije bilo potrebno slati
liranjem diktatora ili ekonomskim pritis- Nekoliko godina kasnije, američke tru- svoje vojnike ako su već tamo bili drugi
cima, ali postoji mnoštvo primjera kada pe ponovno će se vratiti u zemlju kako bi vojnici. Kroz programe razmjene i obuke
su se miješali izravnije. Kada Washington zbacile navodno “komunističku vladu”. zlokobne škole “Amerika” prošlo je više
nije mogao pronaći suptilan način zaštite SAD su posebno revne u odbrani od 60.000 vojnika iz više od dvadeset ze-
svojih interesa, odlučivao se za invaziju. svojih ekonomskih interesa na “svom” malja, uključujući poznate mučitelje po-
Ovu su nasilnu metodu SAD nerijetko kontinentu. Skoro svako zna da je pojam put Noriege i Torriosa iz Paname, Huga
koristile u svojim odnosima sa zemljama “banana republika” korišten za definira- Banzera iz Bolivije ili Leopolda Galtie-
Latinske Amerike. Počelo je godine 1846, nje statusa niza zemalja Srednje Ameri- rija iz Argentine. Kada je u ovoj zemlji
kada je tadašnji predsjednik SAD James ke u kojima je “United Fruit Company došlo do državnog udara 1976. godine,
Polk odlučio da se njegova zemlja proširi, of United States” poslovala s potpunim Bijela kuća ne samo da je zahvaljujući
a Meksiko je bilo loše sreće što je bilo s monopolom. Pojam “banana republike” CIA-i znala što će se dogoditi nego je
druge strane granice. U dvije godine rata prvi je upotrijebio pisac T. S. Eliot kada jedan od vođa udara održavao sastanke
južni susjed SAD izgubio je trećinu svog je govorio o Hondurasu, zemlji u kojoj u američkoj ambasadi u Buenos Airesu
teritorija, a Amerikanci su uzeli zemlju su SAD početkom 20. stoljeća interveni- kako bi tačno objasnio proceduru i do-
koja je danas Kalifornija, Utah, Nevada, rale sedam puta kako bi spriječili brojne govore pojašnjenja i detalje akcije koje
Arizona i Novi Meksiko. štrajkove i revolucije koje su dovodile u je trebalo doturiti američkim medijima.
Godine 1898. predsjednik McKinley opasnost unosne poslove s voćem. Washington ne samo da je pristao na
je pohlepno napao španske kolonije na U susjednoj Gvatemali “United Fru- dolazak argentinske vojne hunte već je bio
Karibima. Američka vojska okupirala je it” kontrolirao je glavnu državnu luku savršeno svjestan “prljavog rata” i prisil-
Puerto Rico i ta je okupacija nastavljena i željezničku mrežu, te posjedovao 42% nih nestanaka mnogih Argentinaca. No,
do današnjih dana. Također je McKinley zemljišta. Njihova bajatost i svijest da tu je čak njihov angažman bio mnogo ma-
prvi put napao Kubu, što je operacija koju mogu raditi nekažnjeno bila je tolika da nji nego u slučaju Čilea, gdje je Augusto
će Amerikanci ponoviti nekoliko puta to- ne samo da nisu plaćali poreze nego je i Pinochet došao na vlast tri godine ranije.
kom sljedećih 30 godina i ponovno 1961, tokom diktature Jorgea Ubicoa ta firma SAD su prvo pokušale na hiljadu načina
kada je CIA sponzorirala invaziju u Zalje- mogla legalno smaknuti svoje radnike. da spriječe socijalistu Salvadora Allen-
vu svinja kako bi s vlasti svrgnula Fidela Kada je predsjednik Jacobo Árbenz do- dea da ne dođe na mjesto predsjednika,
Castra. SAD su gotovo 20 godina držale šao na vlast i pokušao napraviti agrarnu a nakon što je Allende stupio na dužnost,
pod okupacijom Haiti, intervenirali su i u reformu, državni udar CIA-e izbacio ga radili su aktivno na njegovom rušenju. I
Nikaragvi kako bi stvari stavile pod svoju je s puta i označio početak tri desetljeća tu nije bila riječ samo o ekonomskim pri-
kontrolu kada se načulo da tamošnja vlast dugog građanskog rata. To je samo dio tiscima, nego o isporukama oružja, plani-
razmišlja o gradnji novog kanala kojim tragične baštine američke industrije ba- ranju ubistava i drugim barbarstvima, što
bi bila povezana dva okeana. nana u Latinskoj Americi, jer je, primje- su kasnije potvrdili dokumenti.
Primjer američkih vojnih interven- rice, nasljednička tvrtka “United Fruit” Zahvaljujući dokumentima, znamo
cija u Latinskoj Americi jeste i invazija također priznala da je plaćala pripadnike da su SAD bile svjesne operacije “Con-
otoka Grenada, mini rat koji će okončati odreda smrti u Kolumbiji. dor”, mehanizma kojim su diktatori di-
jelili informacije kako bi uništili protiv-
nike. Dio tog procesa bili su, osim Čilea i
Argentine, također i Brazil (gdje su SAD
promicale državni udar kojim je zbače-
na socijalistička vlada), Bolivija (gdje je
američka vojna pomoć bila ključna u od-
luci vojske da preuzme vlast) i Paragvaj i
Urugvaj. Ukratko, SAD je napao nekoli-
ko zemalja Latinske Amerike, pridonio
je opterećivanju demokratije u nekoliko
drugih i upetljao se u unutarnje poslove
gotovo svih tamošnjih država. Ono što
je danas razorno jeste naslijeđe svih tih
politika različitih administracija pa sada
južnoameričke nacije imaju više nego
opravdane razloge da sumnjaju u ame-
ričke nakane u različitim prilikama. Ne-
povjerenje je raslo stoljećima i trebat će
Argentinski diktator Jorge Rafael Videla
mnogo vremena da bi se raspršilo. n

STAV 7/3/2019 39