Page 17 - 21.03.2016 Faktor 129

PONEDJELJAK I 17
21.3.2016. I

Ekonomija

INTERVJU Dr. Vjekoslav Domljan, profesor ekonomije na SSST-u

MONOPOL BANAKA ĆE

SE MORATI UKINUTI

Trgovačke banke drže skoro 90 posto finansijskog tržišta u BiH i kamate će biti kako one
odluče, a ne kako mehanizmi slobodnog tržišta diktiraju, tvrdi dr. Vjekoslav Domljan

RAZGOVARAO kao i bavljenje bankarstvom biti konkurentni zbog malih
AJDIN PERČO na malo (tuzemna plaćanja, količina proizvodnje. Ukrat-
štedni proizvodi te krediti i ko, nema druge, nego na ino-
ok domaćoj ekonomiji osiguranja za građane i mala strana tržišta - i to u one glo-
nedostaje novca, ban- i srednja poduzeća). Od trgo- balne niše u kojima BiH može
ke drže velike iznose vačkih banaka razlikuju se i biti gospodar. Sportski kaza-
Dfinansijskih sredstava po tome što se usmjeravaju no, ako stalno igrate bunker
u Centralnoj banci BiH a mno- na lokalna i regionalna tržišta. („kupujete domaće“), nećete
ge firme se žale da je do kredita FAKTOR: Zbog čega ste nikad postići gol. Loptu treba
sve teže doći. Kako osigura- kritizirali inicijativu “Ku- šutnuti u napad, na njemačko,
ti prijeko potreban novac za pujmo domaće“? italijansko i druga ino tržišta.
nova ulaganja te na koji način DOMLJAN: Ono čega se Ko se u doba globalizacije
prekinuti monopol trgovačkih ljudi u BiH plaše je zapra- okreće nacionalnom, osuđen
banaka su samo neke od tema vo pogrešno razumijevanje je na propast.
o kojima smo razgovarali sa konkurentnosti. Države ne FAKTOR: Kako vi ocjenjuje-
dr. Vjekoslavom Domljanom, konkuriraju na način na koji te dosadašnji rad entitetskih
profesorom na Ekonomskom konkuriraju firme. Kod firmi i državne vlaste u kontekstu
fakultetu Univerziteta SSST. vrijedi pravilo: vaš gubitak moj reformskih napora?
FAKTOR: Nedavno ste dobitak, dok u međunarodnoj DOMLJAN: Treba podržati
iznijeli ideju o izdavanju trgovini sve zemlje dobivaju. njihovu orijentaciju na provo-
obveznica od strane elek- Građani male zemlje, poput đenju reformi, jer nema drugog
troprivreda u BiH. Možete BiH, imaju potrošački apetit puta za BiH. No, one bi morale
li detaljnije elaborirati taj kao i građani velikih zemalja. mobilizirati što više društvenih
koncept? Hoće piti kafu, voziti auto, to- grupa (akademsku zajednicu,
DOMLJAN: Nema rasta DOMLJAN: Nema rasta investicija bez smanjenja kamatne stope FOTO: ARHIVA čiti gorivo, koristiti mobitel, poslodavce, radnike, civilno
investicija bez smanjenja ka- da ne kažem da bh. firme tre- društvo) i upregnuti niže razi-
matne stope, a ona se može kredita, pa bi kreditni sistem ili bilo drugi obuvni pred- njeno formiranje zabranje- baju mašine i repromaterijal. ne vlasti (općine) da bi se imao
smanjiti samo na dva načina: snažnije djelovao. met osim cipele. Ako se ima no u kapitalističkoj BiH, što Sve je to iz uvoza, a uvoz se što bolji rezultat. Što više ljudi
smanjenjem sistemskog rizika FAKTOR: Naveli ste i da je u vidu da je papirnatom pri- je nepojmljiv način uplitanja može platiti samo izvozom, a gura kola, prije će upaliti. Za-
što je teško, jer svako vidi OHR potrebno ukinuti monopol vatizacijom diskreditirano tr- države u ekonomiju. Suvre- na kratak rok može i na kre- sad se svi bavimo dijagnozom i
i MMF, te uvođenjem konku- trgovačkih banaka? žište kapitala i da su razvojne mene štedionice krase 3R a dit. Nadalje, male zemlje imaju svi sve kritiziramo, dok je malo
rencije. Banke moraju dobiti DOMLJAN: Monopol je banke ostale „džepne banke“ na engleskom to je retail-ma- mala tržišta i njeni proizvođači prijedloga za terapiju. Javni
konkurenciju. Stoga su nužne nastao zakonom o bankama, političkih elita, proističe da loprodaja, regional-regional- ne mogu lako otkrivati tržiš- sektor mora proizvoditi dobra
obveznice elektroprivreda, posebno u FBiH, koji zabra- su trgovačke banke, koje drže no i responsible-odgovorno, ne preferencije potrošača niti ekonomski efikasno i dijeliti ih
koje će osigurati sredstva za njuje osnivanje svih kredit- skoro 90 posto finansijskog pravično. To iziskuje temeljitu
finansiranja infrastrukturnih no-depozitnih institucija osim tržišta, suveren cjelokupnog BANKE U BiH reformu poreznog sistema. Pri
projekata. Trebalo bi, za poče- banke. Zabranjeno je osnivati finansijskog tržišta. Kamate tome je važno razviti porez na
tak, ići s manjim iznosima od štedionice, štedno-kreditne or- će biti kako one odluče, a ne Skupa reciklaža novca imovinu ne toliko kao izvor
stotinjak miliona KM, a za tri ganizacije i druge kreditno-de- kako mehanizmi slobodnog prihoda, koliko kao signal da
godine doći do dvije milijar- pozitne institucije. U zakonu tržišta diktiraju. - Pogledajte visine kamatnih stopa u Beču i Sarajevu, od- se uvode promjene i da vlasti
de KM. Izdavanje obveznica ima i odrednice koja kaže da FAKTOR: Šta bi podra- nosno u Milanu i Mostaru. Neto kreditor bankarskog siste- misle ozbiljno. Po tome od koga
elektroprivreda uobičajena se čak i kredit mikrokreditne zumijevalo uvođenje šte- ma su građani i javne kompanije, dok su neto debitor pri- država uzima i kome daje vidi
je aktivnost evropskih elek- organizacije ne smatra kredi- dionica i štedno-kreditnih vatne kompanije. Banke vrlo skupo naplaćuju tu reciklažu se karakter ukupnog sistema
troprivreda. A može se sresti tom „u smislu ovog zakona“, organizacija? sredstava. Da ne bilo nesporazuma - kreditni i bankarski zemlja i ponašanje upravlja-
i u Africi. U BiH bi i banke jer samo banke imaju pravo DOMLJAN: Štedionica sistem su nezaobilazni elementi tržišne ekonomije. FBiH ča. Sad se uglavnom uzima od
mogle imati koristi od obve- odobravati kredite. Kao da kao institucija je stara pre- ima dobre banke, međutim cilj mora biti: imati dobre i jef- građana kroz PDV, ali ne i od
znica, jer bi ih građani i fir- zakonom o cipelama zabrani- ko 300 godina. Postojala je tine banke - kazao je Domljan. bogatih kroz porez na dohodak
me mogli koristi za osiguranje te da itko nosi tene, kopačke i u komunističkoj BiH ali je i porez na imovinu.

Otvaranje ponuda od pristiglih kupaca će obaviti stečajni upravitelj Goran Marković

Ko će kupiti propalu Semberku iz Janje?

Otvaranje ponuda koje su je procijenjena vrijednost oko računu iznosile oko 11,8 mili- ponuda za Semberke.
pristigle od eventualnih za- 2,5 miliona KM. Prodaja će se ona KM. Kreditna zaduženja Za kupovinu fabrike zainte-
interesovanih kupaca za imo- obaviti putem zatvorenih po- u tom trenutku iznosila su 6,5 resirana su dva jaka i prima-
vinu Fabrike sušenog povrća, nuda - kaže Marković, ističući miliona KM, a 2,2 miliona KM mljiva kupca, kaže Marković,
začina i ljekovitog bilja Sem- da su obaveze Semberke šest bile su obaveze fabrike kao ne želeći da, prije otvaranja
berka d.o.o. Janja zakazano puta veće od vrijednosti cje- žiranta privatnoj firmi bivšeg ponuda, otkriva njihova ime-
je za danas u 12 sati u krugu lokupne imovine. većinskog vlasnika Semberke na. On kaže da je obavezujući
ove fabrike u Janji, potvrdio Marković kaže da je u Sem- Mirsada Osmanagića. uslov za budućeg potencijalnog
je Goran Marković, stečajni berki prije proglašenja steča- Marković kaže da je Hipo kupca to da u narednih pet go-
upravnik Semberke. ja radilo tridesetak radnika i banka presudom Okružnog dina organizuje proizvodnju u
- Odbor povjerilaca, uz sa- njihova potraživanja iznose privrednog suda u Bijeljini fabrici i taj uslov bit će naveden
glasnost hipotekarnog povje- 323.662 KM. Fabrička po- dobila spor za potraživanje u i u kupoprodajnom ugovoru,
rioca Hipo banke iz Mostara, strojenja zaustavljena su još iznosu od 8,6 miliona KM, te uz ponuđene precizne garan-
ponudio je na prodaju cjeloku- krajem 2012. godine, kada su da je uz razumijevanje ovog cije da će ugovor u potpunosti
pnu imovinu preduzeća, čija ukupne obaveze po završnom Dugovi su veći od imovine vrijedne 2,5 miliona KM povjerioca i oglašena prodaja biti i ispoštovan. LJ.LJ.