Page 18 - 21.03.2016 Faktor 129

18 I I 21.3.2016.
PONEDJELJAK

Kultura

Izložba povodom Dana Zenice u centru grada Novinar i publicist Ruždija Adžović roman “Ogrlica iz Šanliurfe” posvetio žrtvama agresije na BiH
Istočni susjedi još uvijek sanjaju

svoj nedosanjani velikosrpski san

Potpisao sam ugovor s izdavačkom kućom
“Hece” iz Ankare, koja će “Ogrlicu iz Šanliurfe”

prevesti na turski jezik. Roman nije antisrpski

PIŠE MERIMA ČUSTOVIĆ počinje i završava se u kon- FAKTOR: Može li pisana ri-
Najposjećenije su izložbe na otvorenom FOTO: B. MAHMIĆ ao novinara, čovje- centracionom logoru u kojem ječ pomoći u stavljanju istine
Fotografije grada iz Ko zvjerstvima koje su na tema romana. Između toga, može. Na intelektualcima, po-
su zatočeni Bošnjaci i Hrvati. na pijedastal? Hoće li pravda
ka, ali i kao Bošnjaka, To je tematizirano na početku ikad biti zadovoljena?
pogađale su ga priče i na kraju knjige i to je osnov-
ADŽOVIĆ: Mislim da
ptičije perspektive počinili zločinci u ratnim go- opisan je period pred početak gotovo na ljudima od pisane
dinama 1992-1995. godine u agresije na BiH, previranja koja riječi i umjetnosti je historij-
našoj zemlji, ali i činjenica da su nagovještavala zlo. U okviru ska obaveza da podsjećanjima
mnogi od njih nisu pokazivali toga, da ga nazovem, središnjeg drže uključene senzore, alarm
Povodom Dana Zenice u cen- letjelice. Snimio sam grad sa gledamo džamiju, ona izgleda ni trunku kajanja tokom suđenja dijela romana opisan je tragična upozorenja ukoliko se ponovo,
tru grada je otvorena izložba 100, 200, 300 ili čak sa 2.000 kao mjesec i zvijezda - kaže u Hagu. Sve je to bio motiv za ljubav glavnog junaka Sinana na ovaj ili onaj način, krene u
fotografija Dade Ruvića. Čine i 3.000 metara. Nastojao sam autor Dado Ruvić, naglasivši novinara i publicistu Ruždiju i njegove zaručnice, lijepe Al- nove marifetluke, pogotovo
je 34 fotografije napravljene naš grad približiti sugrađani- kako su u prvom trenutku lju- Adžovića da, nakon mnogo- banke Đulije, čija je porodica naših istočnih susjeda, koji
isključivo iz zraka. Inspiracija ma na drugačiji način. Svaka di mislili da se radi o slikama, brojnih novinarskih tekstova, zbog krvne osvete prebjegla još sanjaju nedosanjani veli-
za izložbu došla je kada je avi- fotografija sadrži i umjetnički a ne fotografijama. o tome progovori svojim ro- u Bosnu. Roman sam posve- kosrpski san. Moja poruka je:
onom prelijetao grad i Zenicu art, tako da sam se trudio da Izložba, kao i ona prethodna, manom prvijencem “Ogrlica tio svim žrtvama agresije na pomirenje svakako, zaborav
skoro da nije vidio nikako. one budu zanimljive, lijepe i organizovana na otvorenom, iz Šanliurfe”, čija radnja prati BiH, ne samo žrtvama na koje nikako! Utoliko više što naši
- Iskoristio sam nove teh- pomalo čudne. Neobičnost se izazvala je veliku pažnju Ze- život junaka Sinana koji na se obrušio sav pakao logora i susjedi još nisu digli ruke od
nologije, odnosno bespilotne ogleda u tome da recimo, kada ničana svih uzrasta. N.G. neki način personificira sud- koje su završile u nekim od sto- BiH i što međunarodna zajed-
binu BiH. tina masovnih grobnica diljem nica, koja je izgubila obraz na
- Emotivno sam doživljavao naše zemlje. Moram istaći da našoj zemlji, još uvijek grca
svjedočenja žrtava, preživjelih ovaj roman nije antisrpski, jer u tom beščašću. Hoću reći da
logoraša, suze srebreničkih sam govorio o zločinima koje BiH još nije sigurna, još na
majki... Želio sam da moj ro- nije počinio srpski narod, nego nju nasrću.
man bude jedan od potpornih njegovi izrodi. To je i poruka FAKTOR: Jeste li u nazivu
stubova u brani protiv zabora- ovog romana. Uostalom, jedan knjige slučajno ili namjerno
va. Bit ću sretan ako tako bude od najpozitivnijih likova, ujed- stavili turski grad Šenliurfa,
- kazao je Adžović. no i jedini stvarni lik u romanu, kojeg još nazivaju i pejgam-
FAKTOR: Roman počinjete je stari violinista Bojče, Srbin berskim. Na koji način ste ga
simboličnom pričom o logoru. iz Kraljeva. Poruka je i to da ne povezali sa cijelom pričom?
Koje poruke želite poslati? treba zaboraviti, jer je zaborav ADŽOVIĆ: Sasvim namjer-
ADŽOVIĆ: Ovo je roman i konformizam bošnjačkih po- no. Šanliurfa, u kojem sam bio
takozvane prstenaste struk- litičara skupo koštao Bošnja- dvaput, toliko me je fascinirao
ture ili, kako je kazao recen- ke, pa im se historija tokom da sam dio radnje romana pre-
zent književnik Isnam Taljić, Drugog svjetskog rata i 90-ih bacio u taj čudesan grad. Že-
to je roman u romanu. Radnja ponovo obila o glavu, lio sam, na taj način, ostvariti

OBILJEŽAVANJE 42. GODIŠNJICE Ogorčeni Sead Đulić, umjetnički direktor Mostarskog teatra mladih 1974
ODNOS POLITIKE PREMA KULTURI JE RUŠILAČKI

Ključna aktivnost nam je kako opstati, a ne bavljenje
stvaralaštvom. Obilježavamo rođendan i pripremamo
dokumentarne drame iz bliske prošlosti Mostara

U sklopu obilježavanja 42. u nastavi“. U okviru Među- Matvejevića „Kruh i Medite-
godišnjice djelovanja, Mostar- narodnog dana teatra za mla- ran“ – nabraja Đulić.
ski teatar mladih u petak je du publiku do 27. marta bit će Prikuplja se građa za projekat
publiku počastio premijerom organiziran naš MAT fest broj radnog naziva Dosije „Grabovi-
predstave „Fatima, nevjesta 6, Berza mostarskog teatra u ca“, te radi na adaptaciji knjige
od boli“. okviru kojeg će mostarska mla- Ramiza Tire „Dretelj: Na vra-
Predstava je rađena po tek- da publika svako večer imati tima džehenema“.
stu Ljubice Ostojić, što je jedno priliku vidjeti jednu predstavu.
novo čitanje balade „Hasanagi- Saopštit ćemo i odluke o dodje- Uspješna prošla godina
nica“ iz ženske vizure. Režiju li nagrada „Grozdanin kikot“, Nastavlja se i akcija igranja
potpisuje naš sagovornik Sead Ključ Tmače, Tmačin prsten i predstava u sredinama gdje tea-
Đulić, umjetnički direktor Mo- Safet Ćišić. April je rezervisan tri ne gostuju, jer nema uslova,
starskog teatra mladih 1974, za premijere predstava u Dječi- a sve pod motom da je kultu-
koji govori o planovima, uslo- jem studiju na tekst Radovana ra pravo svih, a ne privilegija
vima u kojim rade, odnosu pre- Ivšića „Vane“, a u povodu 40 građana urbanih naselja. Cilj
ma kulturi i teatarskim kućama. godina umjetničkog rada Gradi- akcije je stići u 100 sela i na-
- Održali smo 18. Međuna- mira Gojera, jednog od osnivača selja u našoj zemlji. Planirana
rodnu konferenciju koja ove Mostarskog teatra mladih, radit su i gostovanja u Srbiji, Hrvat-
godine ima temu „Inkluzija ćemo adaptaciju djela Predraga skoj, Crnoj Gori i Francuskoj.