Page 29 - STAV broj 380

njega više ne postoji; Drugog juna Mitsota- prodajući im vojni hardver, zvaničnici u dva i po mjeseca nakon susreta s pred-
kis pravi omanju turneju po ostrvima koja Atini projektuju. Projektuju jer, fakat, An- sjednikom Erdoğanom u Istanbulu. Tur-
bi po međunarodnim ugovorima trebala kara nema nikakvih teritorijalnih preten- ska pozicija uvijek je bila jasna po pitanju
biti demilitarizovana; Počev od sljedećeg zija glede Grčke, što je za obrnuto teško uvlačenja drugih u dijalog između dviju
dana (3. juna) grčki ministar odbrane Ni- reći. Grčko snatrenje o osvajanju Istanbu- zemalja – možemo to riješiti bilateralno.
kos Panagiotopoulos ne prestaje s prijet- la, pa megalomanska Megali idea (svi Grci Tekst iz aprila prošle godine povodom
njama i blebetanjem o “dostizanju granica u jednoj državi – podsjeća na nešto, zar posjete grčkog inoministra Ankari zavr-
grčkog strpljenja”. ne?), imbecilna tumačenja kako se mje- šio sam rečenicom: “Çavuşoğluov apel
Šta to tanji “grčko strpljenje”? Zahtjevi ri Ekskluzivna ekonomska zona (EEZ) i Dandiasu (Grčkoj) da se problemi riješe
za poštovanje međunarodnih ugovora. Pri- želja da se teritorijalne vode u Egejskom na bilateralnom nivou bez padanja pod
je bezmalo dvije godine u broju 287. Stava moru prošire jesu ekspanzionističke ideje, utjecaj onih koji bi da im prodaju oružje
pisao sam o ostrvima u Egejskom moru, od kojih su neke itekako casus belli kada i municiju očigledno je pao na gluhe uši.”
koja pomenutim (Lozanskim i Pariškim) je o Turskoj riječ. Dok penzionisani grčki generali već
ugovorima imaju ostati demilitarizovana, Kada sam prije dvije godine pisao o ratuju na grčkim TV kanalima, rušeći
što Grčka ne poštuje još od šezdesetih go- grčkoj želji za otimačinom, nije bilo di- mostove preko Bosfora, a Dandias sav
dina prošlog vijeka. Da ponovim: Arhipe- plomatskih napora da se tenzije smanje. umotan u EU zastavu izjavljuje kako je
lag Dodekanez prešao je te 1947. formalno Konsultativni razgovori nastavljeni su u jedina evropska nuklearna sila uz Grčku
iz italijanskih ruku (mada su Britanci bili januaru 2021. godine. Međutim, tu opet (Francuska), što sve neodoljivo podsjeća
tranziciona okupaciona vlast na njima) u dolazimo do opasnosti projekcije. Grčke na onaj vic kada prelazeći most miš kaže
grčke, a da Turska, kao formalno-pravni vlasti toliko su usadile u svijest Grka per- slonu “ala tutnjimo”, Turska šalje pisma
nasljednik Osmanskog Carstva, čija su cepciju o turskoj prijetnji da su se prak- generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija,
to ostrva bila prije italijanske okupacije, tično zafarbale u ćošak i nisu u stanju da a njeni međunarodni advokati razmatraju
nije bila za stolom. Inače fun fact glede tih pošteno pregovaraju iz straha da grčka sljedeće korake.
ostrva jeste da se 1821. nisu priključila javnost ne shvati pregovore kao ustupke U dnevniku Diriliş Postası specijalista
grčkom ratu za neovisnost, nego su radi- Ankari. Stoga Grčka vlada nije vodila pre- za međunarodno pravo prof. dr. Yüksel
je ostala pod krilom Osmanskog Carstva. govore ozbiljno i iskreno, što je bilo oči- Acer naveo je korake koje Turska može
No, bilo kako bilo, Pariški mirovni ugo- gledno svakom ko hoće da vidi. preduzeti suočena s grčkim prijetnjama
vor u prvom dijelu, odjeljku 5. o Grčkoj Kap koja je očigledno prelila čašu tur- i zanemarivanjem međunarodnog prava:
(posebna klauzula), član 14. kaže: skog strpljenja jeste taj ljigavi Mitsotaki- “Ako Turska želi da podigne ovo na viši
1. Italija ovim ustupa Grčkoj u pot- sov govor u američkom kongresu, svega nivo, može intenzivirati svoje službene
punom suverenitetu Dodekanez. Otoci korake. Naprimjer, mislim da se Turska
su u nastavku označeni, to su Stampa- može obratiti u Vijeću sigurnosti UN-a
lia (Astropalia), Rodos (Rhodos), Calki Loženi od Francuske i SAD, jer joj Grčka upućuje prijetnje. Naoruža-
(Kharki), Scarpanto, Casos (Casso), Pis- koji utjeruju Grčku u dublje vanje ostrva je prijetnja miru. To je pri-
copis (Tilos), Misiros (Nisyros), Cali- jetnja Turskoj. To je prijetnja silom. U
mnos (Kalymnos), Leros, Patmos, Lipsos dužničko ropstvo prodajući slučaju ove prijetnje silom, prema članu
(Lipso), Simi (Sym), Cos (Kos) i Kastello- im vojni hardver, zvaničnici 39 Povelje UN-a, Vijeće sigurnosti se uk-
rizo, kao i susjedni otočići. ljučuje u to pitanje i donosi savjetodavnu
2. Ova ostrva bit će i ostaju u Atini projektuju. Projektuju ili obavezujuću odluku. Stoga bi to mo-
demilitarizovana. gao biti korak koji će Turska preduzeti.
“Sporazumi postoje, ali Grčka ih krši. jer, fakat, Ankara nema Izvještavanje o situaciji Vijeću sigurno-
Ona ih naoružava. Ako Grčka ne zaustavi nikakvih teritorijalnih sti. Neko drugi može dati zvaničnu izjavu
to kršenje, raspravljat će se o suverenitetu zemljama koje su potpisnice Ugovora iz
ostrva”, rekao je turski ministar inostra- pretenzija glede Grčke, što Lozane. Turska bi mogla dati službenu
nih poslova Mevlüt Çavuşoğlu prošlog je za obrnuto teško reći. izjavu tražeći da se o ovom ugovoru po-
utorka prilikom zajedničke konferencije novo raspravlja.”
za novinare sa svojim sjevernomakedon- Grčko snatrenje o osvajanju Gledajući šta se sve dešava na Bliskom
skim kolegom Bujarom Osmanijem u An- Istanbula, pa megalomanska istoku i oko Turske, odavno sam na ovim
kari. Obratite pažnju, Çavuşoğlu je rekao stranicama postavio pitanje da bi neke
“raspravljat će se o suverenitetu ostrva”. “Megali idea” (svi Grci u uspaljene zapadne glave da se vrate na
Raspravljati, ne ratovati. Za tu raspra- jednoj državi – podsjeća na Sporazum iz Sevra. Grčko potkopavanje
vu postoji međunarodno-pravni okvir – Lozanskog mira i histerično naoružava-
Bečka konvencija o pravu međunarodnih nešto, zar ne?), imbecilna nje kao da služe tome. Sasvim je jasno da
ugovora. Grčka i Turska potpisnice su ove tumačenja kako se mjeri iza ove eskalacije ne stoji samo i isklju-
konvencije. Član 60. konvencije kaže: ako čivo Grčka.
jedna od strana suštinski prekrši multila- Ekskluzivna ekonomska Da li će pozivanje na međunarodno
teralni ili bilateralni sporazum, oštećena zona (EEZ) i želja da pravo imati efekta u svjetskom poretku
strana može izjaviti da ne priznaje rele- baziranom na pravilima, koji se tako gr-
vantne odredbe, odnosno da ga ne prizna- se teritorijalne vode u čevito bori za opstanak? Jer pravila nisu
je, što nužno mora dovesti do pregovora i Egejskom moru prošire jesu zakoni i zavise od onih koji ih uspostav-
revizije sporazuma. ljaju – posljednjih tridesetak godina pri-
ekspanzionističke ideje, od lično unilateralno. U svakom slučaju, Er-
GRČKA ŽELJA ZA OTIMAČINOM kojih su neke itekako “casus doğanov poziv Grčkoj da se sabere jeste
No, loženi od Francuske i SAD, koji najsmisleniji poziv. Nažalost, sva je prilika
utjeruju Grčku u dublje dužničko ropstvo belli” kada je o Turskoj riječ. da će i on pasti na gluhe uši. n

STAV 17/6/2022 29