Page 12 - STAV broj 246

POLITIKA

svojih prethodnika, ali redovno nisu bile Veliki broj Bošnjaka kakve bošnjačke nacionalne politike, čime
kadre vidjeti suštinske probleme politič- Bošnjaci gube mogućnost čak i da reagira-
kog i društvenog uređenja u kojem su same danas živi zarobljen “u ju na vanjske opasnosti, a kamoli da vode
živjele, a koji su predstavljali opasnost za međuvremenu”, čekajući proaktivnu nacionalnu politiku.
opstanak i države i naroda, ali i to da su Sve to umnogome počinje ličiti na
starije generacije vidjele temeljne proble- nastavak zaustavljenih period pred pad Bosanskog kraljevstva,
me novodolazećih vremena, no nisu znale kada je bosanski kralj samo nominalno
ponuditi bolji odgovor. života, nadajući se imao vlast, dok su lokalne regionalne
U svjetlu svega navedenog, moramo povratku u “normalnost”, velmože djelovale u skladu s vlastitim
se pitati: A šta je s nama danas? Šta je to interesima. Na šta to sve liči u stvarnom
što ne vidimo, koja je to napuklina u da- nesposoban da prihvati životu, vidi se odlično na primjeru, jed-
našnjem poretku koju nismo kadri uočiti, i prizna da je ono što nom od stotinu njih, Vlade Kantona Sa-
a u koju će tek nove generacije Bošnjaka, rajevo koja vodi politiku u skladu sa že-
ako ih bude, upirati prstom?! Šta je to što žive danas ustvari nova ljama svojih stranih sponzora i pritom,
nas slabi iznutra, što omogućava i olakša- recimo, u svakom smislu preferira i po-
va posao istom onom neprijatelju koji na normalnost i nova država gradove u manjem bosanskoher-
nas atakuje već stotinu i pedeset godina, realnost, a da je ono što cegovačkom entitetu, poput Banje Luke
šta je to što dovodi u pitanje pojmove kakvi i Bijeljine, umjesto Mostara i Tuzle, čime
su državnost Bosne i Hercegovine i drža- oni podrazumijevaju pod jača Dodikov režim, a što je potpuno su-
votvornost Bošnjaka, koja je to sistemska protno bošnjačkim ili državnim intere-
greška koju ne vidimo? normalnošću već sada sima. Štaviše, kroz djelovanje današnje
nepovratna prošlost Vlade Kantona Sarajevo vidi se namje-
KATAKLIZMA KANTONALIZMA ra temeljite političke teritorijalizacije i
Danas je to, možda prije svega, feno- denacionalizacije Bošnjaka te svođenja
men kantonalizma. Iako će to mnogima na permanentnu političku nestabilnost. Oni jedinstvenog bošnjačkog nacionalnog
prvi pogled zvučati pretjerano, besmisleno potiču usitnjavanje bošnjačkih političkih prostora na konglomerat sasvim zasebnih
ili čak suludo, riječ je o izrazito opasnom organizacija, njihovo pucanje po kanto- gradova i sredina kako bi se neutralizirala
fenomenu i pojavi koja kao da je smišlje- nalnim osnovama te svođenje na stranke bošnjačka demografska, pa stoga i poli-
na i dizajnirana da oslabi Bošnjake za bilo lokalnih dometa, lidera i interesnih grupa- tička većina. Bošnjake se želi podijeliti
kakva iskušenja koja ih čekaju. Način na cija. Zbog takvih trendova, bilo kakva ko- i usitniti tako da ne mogu zaštititi svoje
koji su uređeni i organizirani kantoni u herentna bošnjačka nacionalna politika, u partikularne interese od sinhroniziranih
Federaciji BiH naročito je nepovoljan za bilo kojem smislu, postaje gotovo nemoguća nasrtaja, unutar sebe jedinstvenih, srp-
Bošnjake, i to po gotovo svakom mogućem jer lokalni interesi i lokalni kompromisi skih i hrvatskih politika.
osnovu. Dovoljno veliki da potiču politič- preuzimaju primat. Istovremeno se gubi i A ima li boljeg dokaza za ovu tvrdnju
ku, interesnu i kulturnu atomizaciju na re- mogućnost bilo kakve političke vertikale, od migrantske krize koju živi Unsko-san-
gionalnoj osnovi, ali istovremeno i dovolj- bilo kakve hijerarhijske ustrojenosti viših ski kanton, a za koju je velikim dijelom za-
no mali da su nesposobni da postoje sami i nižih nivoa, pa politička i stranačka ver- služno i nepostojanje bilo kakve političke
za sebe, kantoni kao da su zamišljeni kao tikala – država, entitet, kanton, općina – vertikale, samim tim i odgovornosti, to
budući bantustani za Bošnjake, kao neki praktično prestaje postojati jer se na razli- inertno, usporeno i neusklađeno djelova-
nastavak one ratne velikosrpske ideje da čitim nivoima nalaze raznorazne stranke nje između kantona, entiteta i države, te
ih se iscjepka i izolira u enklave koje će se nepodudarnih interesa. Kantonalne vlade nemogućnost jednog kantona da se usa-
zatim progutati i svariti jednu po jednu. sastavljene od lokalnih stranaka počinju mljen odupre usklađenim napadima srp-
Kantoni samom svojom prirodom voditi zasebnu politiku gledajući svoje lo- ske i hrvatske politike?
ne samo da proizvode već i garantiraju kalne interese, pa se gubi čak i privid bilo Uprkos svemu tome, nama dolaze strani
dužnosnici i diplomate da hvale ove ili one
vlade kantona te najavljuju kako će i dalje
nastaviti poticati i pomagati eksperimente.
No, iako su kantoni problematični po
svakom osnovu, njihovo postojanje da-
nas je sasvim normalno za poslijeratne
generacije Bošnjaka. Za sve one rođene i
odrasle u njima kantoni su datost, nešto
s čime će se možda uskoro i identificirati
i prema čemu će gajiti određene emoci-
je, a zbog čega neće moći vidjeti njiho-
vu pogubnost za sam opstanak države ili
državotvornosti Bošnjaka. Upravo zato,
problem kantona treba riješiti što prije,
da li ukidanjem, da li njihovim daljnjim
ukrupnjivanjem. To je jedna od opasnijih
pojava u vremenu u kojem živi današnja
generacija i jedna od onih opasnosti koja
može imati posljedicu da ova država i
ovaj narod ne dočeka još puno 25. no-
vembara. n

12 21/11/2019 STAV