Page 23 - STAV broj 226

STAJALIŠTA

KRIVO SRASTANJE
Tuzla i tesavvuf

TRGANJE OD ZABORAVA

TROJICE TUZLANSKIH

SUFIJSKIH UČITELJA

Piše: Napisah ponešto o trima tuzlanskim sufijskim učiteljima, a niko
Sadik IBRAHIMOVIĆ od njih nije Tuzlak. Nejse. Smatrao sam uputnim prisjetiti ih se,
približiti drugima njihove živote i djelovanje

uzla i tesavvuf nikad nisu bili s diplomom liječnika ispisanom na tur- upečatljivu notu nadrealnog. Kako god,
u velikoj ljubavi. Tako, sve do skom i francuskom jeziku. Godine 1874. Salih-efendija Suljić, kako za života, tako
sredine 19. stoljeća o tesavvu- imenovan je ljekarom Zvorničkog san- i danas, slovio je kao otvoreni keramet-sa-
Tfu u ovom gradu, njegovim džaka, čiji je glavni grad bila Tuzla. Po hibija (naš bi narod rekao “dobri”), a ta-
sljedbenicima i tarikatskom djelovanju dolasku u Tuzlu, iste godine osniva prvu kvo šta isticali su i brojni kompetentni
općenito nema skoro nikakvih pouzda- zvaničnu zdravstvenu ustanovu u ovom tarikatski autoriteti.
nih saznanja. gradu, Vakufsku bolnicu. Ova je bolnica Rođen je u selu Kuge (otuda i njegov
Jedan od prvih imenom poznatih su- finansirana vakufskim sredstvima, za ta- općepoznati nadimak) kod Srebrenika
fijskih učitelja jeste šejh Sejfullah-efen- dašnje prilike bila je odlično opremljena 1849. godine. Medresu je završio u Gra-
dija Iblizović, koji je, nije poznato kad, i, bitno je naglasiti, u njoj su besplatno dačcu, a potom je dugi niz godina bio
u Tuzlu došao iz Sarajeva. Nije poznata liječeni bolesnici svih vjeroispovijesti. imam i hatib Kosundže Osman-begove
ni godina njegovog rođenja, a umro je Osim zdravstvenih poduhvata, a osni- džamije u Tuzli. Prema iskazima nje-
u Tuzli 1885. godine (po nekima 1889), vanje moderne bolnice u Tuzli u to je vri- govih potomaka, a naročito unuka šej-
gdje je i ukopan. jeme nesumnjivo bio ogroman poduhvat, ha Sulejmana Suljića, snažno zanimanje
Prema vjerodostojnim, ali, nažalost, manje je poznato (i uopće, o njegovom za tesavvuf pokazivao je još u medresi, a
više nego oskudnim podacima, šejh Ibli- derviškom putu malo se zna) da je dr. specifičan derviški odnos prema svijetu
zović pripadao je halvetijskom tarikatu, Šerbić obavljao dužnost dobrovoljnog i životu, često praćen začudnom mješa-
a, osim u Tuzli, njegovo se ime veže iliti šejha u tuzlanskoj Nakšibendijskoj teki- vinom nerazumijevanja i poštovanja sre-
pripisuje mu se da je osnovao ili, pak, bit- ji, koja je, prema jednom neobjavljenom dine u kojoj je djelovao, ostat će njegova
no utjecao na osnivanje halvetijskih tekija radu Abdurahmana Adil-efendije Čokića trajna, prepoznatljiva oznaka.
u Višegradu, Bijeljini i Rudom. pod naslovom Islam danas, postojala sve Skroman i samozatajan, o sebi, možda i
Halvetijska tekija u Tuzli, koja se, za do konca Prvog svjetskog rata. svjesno, nije ostavio mnogo saznanja. Osim
pretpostaviti je, ugasila ili počela gasiti Dr. Mehmed Šerbić, poznat i pod što se pouzdano zna da je bio imam i ha-
nakon smrti šejha Sejfullaha, nalazila se derviškim imenom Sami, preselio je fiz, te pripadnik nakšibendijskog tarikata,
na lokalitetu današnje ulice Tabašnice, što 18. novembra 1918. godine i njegovom pretpostavlja se, i to sasvim osnovano, da
saznajemo usmenom predajom budući da smrću završava se, za tuzlanske prilike, je bio verificirani nakšibendijski šejh, ali
pisanih i uopće bilo kakvih materijalnih relativno plodno razdoblje tesavufske budući da je, prema tvrdnjama njegovih
tragova o njenom osnivanju, aktivnosti- misli i prakse, a započinje višedecenijski potomaka, mnogo putovao i bio od onih
ma, značajnim ličnostima i događajima period dekadencije koji će biti okončan sufija koje nije držalo mjesto, nije imao
naprosto nema. tek potkraj osamdesetih godina prošlog tekiju u Tuzli, a od njegovih učenika po-
Na svu sreću, o drugom sufijskom stoljeća, kratkotrajnim, ali iznimno bli- znat je samo jedan, izvjesni derviš Alija.
učitelju, dr. Mehmedu Šerbiću, ljekaru i stavim djelovanjem šejha Ahmed-efen- U Tuzli neshvaćen, najviše je boravio
tarikatskom šejhu, pouzdanih je saznanja dije Mešića. u srednjoj Bosni i bio rado viđen gost u
mnogo više. Rodio se u Sarajevu 1847. Na koncu, a autor ovog teksta dvoji tamošnjim tekijama.
godine. U rodnom gradu završava Veli- se treba li ga uopće trgati od zaborava, Preselio je u Tuzli 1945. godine i uko-
ku ruždiju, a sukladno datostima novog budući da su u Tuzli transgeneracijska pan je na vlastitom posjedu.
vremena, kao iznimno darovitog, osman- sjećanja na njega i živa i snažna, ponešto Eto, napisah ponešto o trima tuzlan-
ska vlast upućuje ga sredinom šezdesetih i u najkraćem o hafizu Salihu-efendiji skim sufijskim učiteljima, a niko od njih
godina prošlog stoljeća na školovanje u Suljiću, poznatijem pod nadimkom Kuga. nije Tuzlak. Nejse. Smatrao sam uputnim
Istanbul. Ondje Šerbić, nakon dvanaest Nebrojene su priče i anegdote o ovom prisjetiti ih se, približiti drugima njiho-
godina obrazovanja, okončava Carski zaista nesvakidašnje zanimljivom čo- ve živote i djelovanje, i, evo, činim to s
medicinski fakultet i u Bosnu se vraća vjeku, priče koje nerijetko nose u sebi najdubljim poštovanjem. n

STAV 4/7/2019 23