Page 10 - Sedmin dan br 5
P. 10
NEDJELJA
I 6.11.2016.
sedmi
dan prilog
Klasični redovi na uličnim fasa-
dama su karakteristični za zgrade
banaka. Najreprezentativniji primjer
takvog objekta je zgrada glavne pošte
u Sarajevu, također djelo Vancaša, iz-
građena 1907. godine. Palača Mari-
jindvor (Marienhof) je najznačajniji
primjer stambene arhitekture. Građena
je etapno od 1885. do 1899. godine
kao stambeno poslovna dvospratni-
ca sa centralnim dvorištem, u formi
zatvorenog bloka.
Građenje crkava
Kako se ovih godina povećavalo
katoličko građanstvo, nastala je po-
treba za izgradnjom Katedrale Srca
Isusova. Godine 1883. odabrano je
gradilište, a Vancaš je izradio projekt
objekta koji bi mogao primiti 1.200
ljudi. Objekt stilski pripada ranoj
gotici 13. stoljeća, a sličan je objek-
tu Notre Dame u Dijonu. Građevina
je “tvrda“ i škrta u arhitektonskim
ukrasima, snažnog volumena sa dva
četvorougaona zvonika koji odgova-
raju bočnim lađama. Objekat je za-
vršen 1889. godine.
- Prva i jedina Evanđelistička cr-
kva, današnja Akademija likovnih Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
umjetnosti, za vrijeme austrougar-
ske uprave izgrađena je 1899. godine perioda uspješna“.
prema nacrtima Paržika u romanti- - Prilikom održavanja stambenog
čarsko-vizantijskom stilu. Pravoslav- objekta iz austrougarskog perioda,
na crkva u Sarajevu ima dugu tradi- koje je sigurno mnogo zahtjevnije
ciju, ali građenje novih crkava bilo od održavanja nekog stambenjaka
je daleko ispod realnih materijalnih na Grbavici ili Dobrinji, velikim
mogućnosti srpskog stanovništva u dijelom učestvuju sami stanari, što
to vrijeme. Iz ovog perioda ističe se uveliko ograničava sredstva da bi
nova zgrada Mitropolije, izgrađena se uspjeli rekonstrurirati toplin-
1899. godine, neposredno uz obje- ski mostovi, oluci, prokišnjavanje
kat Nove pravoslavne crkve, prema krovova, te instalacije - naglašava
nacrtima Rudolfa Tonniesa - pojaš- Abazović.
njava nam Abazović.
Mnogi javni objekti u Sarajevu iz Teško održavanje
vremena Austro-Ugarske monarhije Svaki objekat iz austrougarskog
ostali su javni, tako da je njihova doba, bilo da je vjerski, sakralni, jav-
današnja upotreba, prema mišlje- ni, stambeni, poslovni ili ugostitelj-
nju bh. arhitekata, većim dijelom ski, zahtijeva posebno održavanje.
korektna. Prema riječima Zeca, Specifične konstrukcije, instalacije,
veliki potencijal grada su obnova drvena vrata, skriveni oluci, kupole
Kasarne Jajce na Vratniku, te ka- i sl., elementi su koji ponekad zahti-
sarne na Bistriku. jevaju i prikrivenu modernizaciju.
- Austrougari su odgojili naše maj- - Ovi objekti imaju historijski
store. Rijetko ćete danas čuti da neki značaj i predstavljaju arhitektonsko
građevinac kaže “ugao“, kad je navi- naslijeđe našeg grada i države, tako
kao reći “vinkl“. Dakle, Austro-Ugar- da zaslužuju pažnju nadležnih
ska je donijela jedno veliko građe- organa i institucija. Naprimjer,
vinsko znanje u našu zemlju. Da smo objekti u ulici Mula Mustafe
pratili njihovu zamisao, Sarajevo bi Bašeskije propadaju. Tu do-
danas poprimilo izgled pravog evrop- lazi do pojave vlage, koja
skog grada. Nažalost, današnji ur- nosi sa sobom mnoš-
banistički planovi nisu u skladu tvo problema opasnih Kasarna Jajce u Sarajevu
sa potencijalom koje Sarajevo po konstrukciju, a FOTO: MUHIDIN ŽIVOJEVIĆ
ima - ističe Zec. tako i ljude. In-
Kako kaže Abazović, “postav- stalacije su sta-
lja se i pitanje da li je adaptaci- re i neadekvat- Valovita kuća na Bistriku
ja objekata iz austrougarskog no riješene.
Probleme je nemoguće prebrojati - kazala nam dijela grada. U Sarajevu nemamo
je Abazović. baš puno takvih primjera da se ne-
Kako ističe Zec, u urbanizmu se kom novom izgradnjom ambijentalno
uvijek ogleda strategija i mentalno “podigao“ neki prostor. Mi ta naša
stanje društva nekog grada. Tako, naslijeđa podređujemo sadašnjici ,
ne treba nikome ko dođe u Saraje- pa je time i puno više primjera na-
vo posebno objašnjavati u kojem rušavanja ambijenta nekih dijelova
sistemu smo živjeli. Danas, kaže grada - priča Zec.
Zec, imamo nedostatak te urbane I nakon austrougarske vladavine,
strategije. Sarajevo i BiH su zadržali neki dru-
- Načinom gradnje kojim se da- gačiji šarm od ostalih evropskih gra-
nas koristimo, Sarajevo ne dobija dova. Spoj različitih građevina, koje
puno. Graditi u gradu znači “pisati svjedoče vremenima iza nas, danas je
na napisanom“ i zbog toga je pri- privlačan brojnim turistima i istraži-
FOTO: MUHIDIN ŽIVOJEVIĆ izgradnje novih objekata u dijelo- dolazili i odlazili iz Sarajeva, i još će
marna zadaća arhitekata da usklade vačima iz cijelog svijeta. Mnogi su
ih doći, proći i otići, ali ničije puto-
vima grada gdje dominiraju građe-
vanje, baš kao ni austrougarsko, ne
vine iz austrougarskog perioda. Iz-
je poboljšati konačnu sliku nekog sanske tradicije.
Zgrada Olimpijskog muzeja u Sarajevu, poznata kao Vila Mandić gradnjom novih objekata potrebno može proći bez snažnog utjecaja bo- Zadnja strana katedrale Srce Isusovo
10
