Page 41 - STAV broj 210
P. 41

STAV: Bošnjaci i drugi manjinski naro-  Ozbiljan napredak u ostvarivanju manjinskih prava Bošnjaka
          di bili su ključni subjekt u ostvarivanju
          nezavisnosti Crne Gore. Bošnjaci su se   u Crnoj Gori, koja su garantovana Ustavom iz 2007. godine,
          posebno žrtvovali jer su podijelili San-  izostaje zbog eksponiranog sukoba crnogorskog i srpskog u
          džak na dva dijela. Ima li aktivnosti s   politici i u brojnim sferama društva. Često su naši sunarodnici,
          vaše strane i sluha od koalicionih par-
          tnera za “rješavanje statusa Sandžaka   voljno ili nevoljno, uvučeni u taj javni diskurs i, zabrinuti za
          kao prekogranične regije”, kako stoji u   sudbinu zajedničkog državnog projekta, stavljaju u drugi plan
          ciljevima Bošnjačke stranke?
          PURIŠIĆ: Bošnjačka stranka zalaže se za   neposredne bošnjačke interese
          afirmaciju Sandžaka kao prekogranične
          regije, sa slobodnim protokom ljudi, roba
          i kapitala, uz poštovanje teritorijalnog in-
          tegriteta i međunarodno priznatih granica
          Crne Gore. Postojeću granicu treba učini-
          ti transparentnijom, omogućiti intenziv-
          niji malogranični promet i povećati broj
          graničnih prelaza. Potreban je dodatni
          napor u cilju jačanja ekonomskih i kul-
          turnih veza i saradnje između građana.
          Crna Gora je ratifikovala međunarodnu
          konvenciju o prekograničnoj saradnji u,
          mislim, 15-tak oblasti i omogućila olak-
          šanu saradnju kulturnih, sportskih i dru-
          gih organizacija, privrednih subjekata i
          lokalnih samouprava unutar ove regije.
          Nisam zadovoljan koliko se postiglo na
          ovom planu. Ima i potrebe i prostora da
          se postigne više, bez obzira na političke
          prilike u regionu, jer je riječ o geografski
          i kulturološki jedinstvenom prostoru na
          kojem žive narodi koji mogu biti most sa-
          radnje dvije države i dobar primjer za bu-
          duće šire integracije država Balkana u EU.

          STAV: Kakvo je stanje s nacionalnim in-
          stitucijama Bošnjaka u Crnoj Gori?
          PURIŠIĆ: Obnova i razvoj bošnjačkih   Crne Gore, što ostavlja značajne poslje-  prikazuje na neodgovarajući ili pogrdan
          institucija ozbiljan je izazov za nas, ali   dice na njegov rad i efektivnost. Vjeru-  način. Važno je i da se edukuje i ohrabri
          i nasušna potreba. One trebaju da budu   jem da će Vijeće, uz veću potporu države   nastavni kadar da koristi ove mogućnosti
          čuvar naše samobitnosti i stožer oko   i ozbiljnije kadrovsko jačanje, napraviti   propisane zakonom, jer to za sada radi
          kojeg ćemo se okupljati, ali i najvažni-  značajnije iskorake u svojoj misiji.   samo sporadično. Treba tražiti modele da
          ja adresa za saradnju s državnim orga-                               se bosanski jezik sa svojim posebnostima
          nima za pitanja očuvanja nacionalnog,   STAV: Šta je s bosanskim jezikom?  i bošnjačka književnost izučavaju prven-
          vjerskog, kulturnog, jezičkog i dr. iden-  PURIŠIĆ: Bosanski jezik je u službenoj   stveno u osnovnim i srednjim školama.
          titeta ili posebnosti. Ustavom, a kasnije   upotrebi u Crnoj Gori i to je garantovano   Našim Ustavom garantovano je i pravo da
          i zakonom i drugim propisima, stvorili   Ustavom iz 2007. godine. To je, uz upi-  se nastava izvodi na maternjem, bosan-
          smo uslove da se izabere Bošnjačko na-  sivanje bošnjačkog imena u preambulu   skom jeziku. Ovo je pravo predmet razli-
          cionalno vijeće Crne Gore sa sjedištem u   Ustava, rekao bih, historijska zasluga   čitog tumačenja i interpretiranja. Postoji
          Rožajama, kao oblik manjinske samou-  Bošnjačke stranke, koja je bila dio pro-  mišljenje da se nastava ustvari izvodi i na
          prave i najvažnija manjinska institucija.   cesa donošenja novog ustava. Bošnjačka   bosanskom jeziku s obzirom na to da se
          Nedavno je otvorena i Bošnjačka biblio-  književnost i karakteristike bosanskog   izvodi zajednički nastavni program kroz
          teka. Osnovane su ili se radi na osniva-  jezika izučavaju se kroz zajednički na-  zajedničku nastavnu jedinicu. Većinsko
          nju još niza važnih organizacija koje se   stavni plan i program koji je kreiralo   mišljenje je da se nastava izvodi samo na
          bave afirmacijom posebnosti bošnjačke   Ministarstvo obrazovanja Crne Gore. Taj   službenom crnogorskom jeziku, a da je
          zajednice u državi.               predmet nosi naziv Crnogorski, srpski, bo-  prethodno objašnjenje samo dekor ko-
          Kao i kod ostalih Bošnjaka, i mi smo još   sanski i hrvatski jezik i književnost. Tamo   jim se umiruje javnost zbog opstrukcije
          u ranoj fazi izgradnje nacionalnih insti-  gdje su Bošnjaci dominantni ili žive u   garantovanog prava. Postoji i mišljenje
          tucija. Posebna je odgovornost političke   značajnijem broju zakonskim propisima   da je riječ o četveroimenom jeziku te da
          i intelektualne elite da podrži rad Vijeća i   omogućeno je da svaki nastavnik, kroz   je sve to nevažno i samim tim nepotreb-
          učini ga krovnim autoritetom Bošnjaka u   nastavni proces, doda još 20% sadržaja   no. Daljnji demokratski iskoraci trebali
          Crnoj Gori. Nažalost, u dosadašnjem pe-  iz nacionalne literature Bošnjaka. Za po-  bi dati pravilan odgovor na ovaj izazov.
          riodu, oni koji podržavaju tzv. građanske   četak je važno da se nastavni planovi i
          stranke, a to je većina Bošnjaka u Crnoj   programi očiste od stereotipa prošlosti   STAV: Postoji li saradnja između boš-
          Gori, uglavnom ne učestvuju u radu BNV   gdje se bošnjačko-muslimanski narod   njačkih političkih subjekata i nacionalnih


                                                                                                   STAV 14/3/2019  41
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46