Page 42 - STAV broj 210

POLITIKA

institucija iz crnogorskog i srbijanskog
dijela Sandžaka?
PURIŠIĆ: Saradnja između političkih
partija prilično je skromna i mogla bi zna-
čajno da se unaprijedi. Saradnja između
bošnjačkih nacionalnih vijeća iz crnogor-
skog i srbijanskog dijela Sandžaka značaj-
no je bolja. Regionalna saradnja Bošnjaka
je od izuzetne važnosti. Mnogo je oblasti
u kojima se mogu napraviti iskoraci, kao
što su nauka, biznis i ekonomija, kultura,
umjetnost. Vežu nas i rodbinski i prija-
teljski odnosi. Važno je da postoji i mo-
bilnost mladih ljudi između dvije zemlje.
Prekogranična saradnja i zajednički pro-
jekti su također veliki prostor za saradnju,
ali su nedovoljno iskorišteni. Naše relacije
trebaju biti jače i intenzivnije kako bismo
mogli govoriti o konkretnim rezultatima
i uspješnoj saradnji.
STAV: Ima li Bošnjačka stranka sarad-
nju s bošnjačkim političkim subjektima nacionalnosti koji dolaze iz Crne Gore se, više doprinijeti dobroj saradnji naše
u Bosni i Hercegovini? u dva entiteta BiH, obezbjeđenje podrš- dvije države.
PURIŠIĆ: Ta saradnja vrlo je skromna, ke nacionalnim, kulturnim i dr. institu-
više je protokolarna i mislim da je veća cijama u očuvanju i razvoju bošnjačkih STAV: Kako biste opisali odnose Crne
odgovornost za takvo stanje na stranka- posebnosti i dr. Gore i Srbije? Crna Gora je u NATO sa-
ma iz BiH. Donekle razumijem da su Nadamo se da će Bošnjačka stranka usko- vezu i u svojevrsnom je diplomatskom
bošnjački političari i akademska zajed- ro postati dio velike porodice Evropske konfliktu s Rusijom, s druge strane, Sr-
nica u Bosni i Hercegovini okrenuti rje- narodne partije, pa ćemo se barem kroz bija gaji dobre odnose s Rusijom, a ne
šavanju nagomilanih problema u zemlji taj mehanizam saradnje bolje povezati s želi u NATO. Koliko ova situacija može
i da im je ovo u drugom planu. Ali neki članicama s bh. političke scene. biti prijetnja odnosima, posebno u slu-
problemi koji su uzrokovani raspadom čaju pobjede prosrpskih političkih su-
bivše države i osamostaljivanjem repu- STAV: Kako ocjenjujete odnose Bosne bjekata u Crnoj Gori i otvaranja pitanja
blika nasljednica i dalje ostaju, a pojavi- i Crne Gore? ponovnog spajanja Srbije i Crne Gore?
li su se i neki novi i čekaju na rješavanje PURIŠIĆ: U posljednjih 10-tak godi- PURIŠIĆ: Nakon dužeg prilagođavanja
kroz zajednički angažman. na svakako kao dobre i prijateljske. Na novoj situaciji, odnosi između Crne Gore
Saradnja srodnih bošnjačkih partija, po- ekonomskom planu mogu i trebaju biti i Srbije postali su tipični za samostalne
sebno onih koje vrše vlast, podstakla bi puno bolji, ali na političkom daju znača- države koje se vode svojim interesima.
saradnju državnih institucija i unapri- jan doprinos ukupnoj regionalnoj sarad- Crna Gora nastoji da gradi dobre odnose
jedila saradnju među bošnjačkim naci- nji i procesu evropske integracije drža- sa svim susjedima i svim demokratskim
onalnim institucijama. To bi pomoglo va zapadnog Balkana. Brojna bošnjačka državama, ali na principima međusobnog
da se pronađu rješenja za probleme koji zajednica koja djeluje kroz nekoliko na- uvažavanja. Želimo sami da biramo svoj
postoje, primjera radi, u nejednakom ših udruženja u BiH predstavlja veliki put. Odnosi između naših građana, pri-
tretmanu studenata bošnjačke i drugih potencijal koji će u budućnosti, nadam vrednih subjekata, kulturnih, sportskih
i drugih asocijacija su standardno dobri.
Članstvo Crne Gore u NATO savezu do-
nijelo je stabilnost države i otvorilo novu
razvojnu perspektivu i dalo podršku dalj-
njim evropskim i NATO integracijama
čitavog regiona. Važno je da cijeli region
bude dio ukupnih evropskih i evroatlant-
skih procesa zbog stabilizacije društvenih
prilika, jačanja sigurnosti, demokratske
tranzicije i zbog ekonomskog prosperiteta.
Nemoguće je da u demokratskoj i ustav-
noj proceduri bilo ko donese odluku o po-
novnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije,
a ne vidim ni realne potrebe. Jednako ne
vjerujem da je realno da vlast osvoji neka
partija ili koalicija koja bi opet kao prije
sto godina potrla ili ugrozila crnogorsku
državnost i nezavisnost. Konačno, situ-
acija je bitno drugačija i unutar države,
a i na međunarodnom planu. n

42 14/3/2019 STAV