Page 18 - STAV broj 395
P. 18

POLITIKA



          Ekspert za ustavno pravo emeritus Kasim Trnka
          UPLITANJE U IZMJENE




          IZBORNOG ZAKON DOKAZ




          JE DA HRVATSKA RADI NA




          ETNIČKOJ PODJELI




          BOSNE I HERCEGOVINE




          “Ovakvim djelovanjem susjedne Hrvatske ugrožen je Dejtonski mirovni sporazum jer su
          se Hrvatska i Srbija obavezale da će poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i političku

          nezavisnost naše države. To je međunarodno-pravna ugovorna obaveza. Ovaj primjer pokazao
          je bjelodano jednu standardnu, uobičajenu praksu susjednih država, da se nesmetano,
          potpuno komotno, miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i da time krše svoje
          obaveze iz spomenutog međunarodnog ugovora. Oni vrlo često manipuliraju riječima da

          su tobožnji garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mora se znati da oni nisu nikakav
          garant, već obveznici, dužnici da se ponašaju u skladu s potpisanim. Hrvatska, kao članica
          Evropske unije, morala bi štititi vrijednosti zabrane diskriminacije po nacionalnoj osnovi, a
          prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH, za koji se oni zalažu, upravo prave diskriminaciju, i

          to ne samo između Hrvata i drugih naroda već i među Hrvatima međusobno.”

          Razgovarao: Mirza ABAZ
                lada Republike Hrvatske nedavno   u mandatu na izmaku, a da situacija bude   mehanizme odbrane ustavnog poretka naše
                je putem društvenih mreža priznala   još gora – pozitivno se rješenje ne nazire.   države ako bi došlo do nametanja ili pokušaja
                da je duži period “temeljito i dis-  Otkako je Christian Schmidt stigao u našu   nametanja izmjena izbornog zakonodavstva.
          Vkretno” s visokim predstavnikom   državu, stalno je na ivici popuštanja prohr-
          međunarodne zajednice u Bosni i Hercego-  vatskoj strani, što bi činjenično značilo da bi   STAV: Nedavno je na Twitteru Vlade Repu-
          vini Christianom Schmidtom razgovarala o   Dragan Čović i HDZ BiH u svojim rukama   blike Hrvatske objavljeno kako su “teme-
          izmjenama Izbornog zakona Bosne i Her-  imali sve poluge moći u većem bosansko-  ljito i diskretno” s visokim predstavnikom
          cegovine. Ovako su priznali da su suptilno   hercegovačkom entitetu. Protesti građana i   međunarodne zajednice u Bosni i Herce-
          radili na onome o čemu je Stav pisao od sa-  pritisci prodržavnih političkih snaga utje-  govini Christianom Schmidtom dogovara-
          mog imenovanja nasljednika Valentina In-  cali su na to da njemački političar još nije   ne izmjene Izbornog zakona, što je zapra-
          zka – na izmjenama izbornog zakonodavstva   donio “suštinske” izmjene Izbornog zakona,   vo i direktno priznanje miješanja Hrvatske
          koje bi u potpunosti išle naruku Draganu   ali već bi 2. oktobra, na dan održavanja iz-  u unutrašnja pitanja naše države. Kako Vi
          Čoviću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici   bora, na snazi trebale biti tehničke izmjene.  komentirate ovo priznanje?
          BiH, a samim tim i Hrvatskom narodnom   I dok čekamo reakciju visokog predstavnika   TRNKA: Prije svega, ovakvim djelova-
          saboru. Ovo znači da su se na najbezobzirniji   Christiana Schmidta na otvoreno priznanje   njem susjedne Hrvatske ugrožen je Dejton-
          način miješali u striktno unutrašnja pitanja   kolaboracije zvaničnog Zagreba i OHR-a,   ski mirovni sporazum jer su se Hrvatska i
          susjedne države. Ne treba ni spominjati da   razgovarali smo s ekspertom za ustavno   Srbija obavezale da će poštovati suvereni-
          je pitanje izborne reforme u Bosni i Herce-  pravo Kasimom Trnkom o ovom slučaju   tet, teritorijalni integritet i političku ne-
          govini pitanje koje je okrenulo upside-down   s posebnim fokusom na projekciju postiz-  zavisnost naše države. Dakle, to je jedna
          političke odnose u entitetu Federacija BiH   bornog perioda u Bosni i Hercegovini te na   međunarodno-pravna ugovorna obaveza.



         18  30/9/2022 STAV
   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23