Page 19 - STAV broj 395

Ovaj primjer je bjelodano pokazao, ustva-
ri uputio na jednu standardnu, uobičajenu
praksu susjednih država, da se nesmetano,
potpuno komotno, miješaju u unutrašnje
stvari Bosne i Hercegovine i da time krše
svoje obaveze iz spomenutog međunarod-
nog ugovora. Oni vrlo često manipuliraju
riječima da su tobožnji garanti Dejtonskog
mirovnog sporazuma. Mora se znati da oni
nisu nikakav garant, već obveznici, dužnici
da se ponašaju u skladu s potpisanim. I ono
što je najinteresantnije u kompletnoj priči,
prateći hrvatske medije, uočio sam da oni
nikako ne objašnjavaju svojoj publici kako
ono što zahtijeva političko rukovodstvo Hr-
vatske uopće nije u skladu s međunarodnim
i evropskim standardima. Hrvatska, kao čla-
nica Evropske unije, morala bi štititi vrijed-
nosti zabrane diskriminacije po nacionalnoj
osnovi, a prijedlozi izmjena Izbornog zakona
Bosne i Hercegovine, za koji se oni zalažu,
upravo prave diskriminaciju, i to ne samo
između Hrvata i drugih naroda već i među
Hrvatima međusobno. Primjerice, između
onih u zapadnom dijelu Hercegovine i, re-
cimo, onih u Sarajevu, Tuzli i Zenici. Osim
toga, dobrim dijelom zloupotrebljavaju dio
Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem
se navodi da bosanskohercegovački entiteti
imaju mogućnost sklapanja posebnih odnosa
sa susjednim državama. Vrlo često se Srbija
poziva na to. Međutim, u ovom dokumentu
isto tako piše da takvo povezivanje entiteta
mora biti u skladu sa suverenitetom i terito-
rijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
Dakle, ni to ne poštuju. Sve u svemu, ovo
je eklatantan primjer koliko zapravo oni
ne poštuju državu Bosnu i Hercegovinu i
koliko insistiraju na njenoj daljnjoj etnič-
koj razgradnji.

STAV: Gledamo li s pozicije međunarod-
nog prava, može li Republika Hrvatska biti
sankcionirana zbog miješanja u unutrašnja
pitanja susjedne države? Barem od EU?
TRNKA: Može biti upozorena, prije svega
od evropskog komesara za proširenje Olivéra
Várhelyija. Bez obzira na to, mislim da se u
ovom slučaju najprije mora djelovati politič-
kim sredstvima. Iskreno, bilo kakva sudska
odluka smatram da ne može pomoći u ovoj
situaciji. Čak i kada bismo se odlučili na
pokretanje nekog sudskog postupka, recimo
pred Međunarodnim sudom pravde, teško
bismo uopće došli do faze predaje zahtjeva.
Kao što svi znamo, moralo bi doći do kon-
senzusa sve tri strane u našoj državi, a više
je nego evidentno da od toga nema ništa.
STAV: Na koji je način moguće pravnim
sredstvima spriječiti visokog predstavnika
Christiana Schmidta da nametne potenci-
jalno štetne odluke u vezi s izmjenama Iz-
bornog zakona Bosne i Hercegovine? Je li
to uopće moguće učiniti?

STAV 30/9/2022 19