Page 44 - STAV broj 142

politika

zajednici srpskih općina, tokom jeseni i Edi Rama i premijer Srbije Aleksandar velike Albanije, što njeni zvaničnici de-
zime 2015/2016. godine uslijedila je eska- Vučić, putem medija, razmjenjivali su po- mantiraju, zalažući se za regionalnu po-
lacija nasilja u Skupštini Kosova, tako što mirujuće izjave, ističući potrebu da se u litiku integracije svih zemalja zapadnog
su više puta predstavnici pokreta Samo- odnosima njihovih zemalja, umjesto ne- Balkana u EU i NATO. Za kosovske me-
opredjeljenje bacali suzavac u skupštinskoj prijateljstva, afirmira prijateljstvo, umje- dije albanski premijer Edi Rama rekao
dvorani, dok su na ulicama Prištine ispo- sto sukoba da se afirmira partnerstvo. U je da “ujedinjenje Albanije i Kosova ima
ljavali nasilje. Zahtijevali su da premijer težnjama za poboljšanje srbijansko-alban- dvije mogućnosti. Prvo je ujedinjenje u
Isa Mustafa povuče potpis sa Sporazuma skih odnosa, kao posrednik, aktiviran je Evropskoj uniji. Međutim, ako EU na-
te da se proglasi nevažećim Sporazum o ministar vanjskih poslova Italije Paolo stavi da zatvara vrata integraciji Kosova,
granici između Kosova i Crne Gore. Ak- Gentiloni, koji je u Rimu krajem janua- onda će dvije zemlje biti prinuđene da se
cije pokreta Samoopredjeljenje rezultirale ra 2015. godine održao sastanak s mini- ujedine na klasičan način”. Ta izjava, po-
su da predsjednica Kosova Atifeta Hahja- strima vanjskih poslova Srbije i Albanije sebno njen drugi dio, opravdava srpske
ga zatraži ocjenu ustavnosti Sporazuma Ivicom Dačićem i Ditmirijem Bušatijem. sumnje da Albanci djeluju u cilju stvara-
o formiranju Zajednice srpskih općina, Posrednička uloga Italije u odnosima Ko- nja velike Albanije.
čime je izazvala oštre reakcije Beograda, sova i Srbije asocirala je na posredničku
koji je ocijenio da je na taj način Kosovo ulogu Turske u odnosima BiH sa Srbijom Albanija se zalaže da Kosovo postane
odustalo od tog sporazuma. Srbijansko i Hrvatskom. članica svih međunarodnih organizacija,
ogorčenje pojačano je kada je 10. novem- čemu se Srbija oštro suprotstavlja. Po-
bra 2015. godine Ustavni sud Kosova pri- Srbija je opterećena sumnjom da ru- sebno je Srbija osudila lobiranje od stra-
vremeno suspendirao Sporazum o Zajed- kovodstvo Tirane djeluje na stvaranju ne Albanije s ciljem da Kosovo postane
nici srpskih općina, pa je mjesec kasnije,
23. decembra 2015. godine dao saglasnost
za osnivanje Zajednice srpskih općina, u
skladu s bruxelleškim sporazumom.

VELIKOALBANSKE IDEJE
I ODNOSI SRBIJE S ALBANIJOM

Odnosi se Srbije i Albanije poboljša-
vaju. Odraz relaksiranja tih odnosa, po-
red ostalog, jeste i “historijski” dolazak
zvaničnika Albanije na sastanak minista-
ra vanjskih poslova i finansija zemalja za-
padnog Balkana u Beogradu 23. oktobra
2014. godine, gdje su bili i najviši zvanič-
nici EU. Pred taj skup premijer Albanije

USPOREDBA INTERVENCIJE MEĐUNARODNE ZAJEDNICE NA KOSOVU I BiH

Za djelovanje međunarodne zajednice, posebno za vojnu operaci- BiH bila je u funkciji ispunjavanja obaveza za zaštitu njenog me-
ju NATO-a u BiH, ističe se da je kasnilo i da je bilo blago, ali da je đunarodnog subjektiviteta i nezavisnosti. Dakle, politički kontekst
bolje što je vojna operacija NATO-a uslijedila i sa zakašnjenjem, pa intervencije NATO-a u BiH i intervencije na Kosovu bitno je različit.
makar bila i blaga, nego da je sasvim izostala. Dimenzije katastrofe Zaštita ugroženog nesrpskog stanovništva zajednički je imenitelj
u BiH srazmjerne su dimenzijama kašnjenja i blagosti u reagiranju za angažiranje međunarodne zajednice i u Bosni i Hercegovini
međunarodne zajednice. Za vojnu intervenciju NATO-a na Kosovu i na Kosovu. U tom smislu, obje intervencije imale su humani-
ističe se da je prevenirala katastrofalne posljedice za stanovništvo tarni karakter i značaj. I u BiH i na Kosovu kao povod za NATO
Kosova, posebno za najbrojnije Albance. Efekti preveniranja sraz- reagiranje bili su stravični zločini izvršeni u Račku (Kosovo) i na
mjerni su nivou ispoljene pravovremenosti intervencije NATO-a. Markalama (BiH). Šire gledano, zajednički imenitelj za angažira-
Efekti zaštite ugroženog stanovništva Kosova postignuti su upravo nje međunarodne zajednice i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu
po osnovu korištenja pouka iz kasnog i blagog reagiranja u Bosni i jeste i “pomoć” Srbima da ne počine još veće zločine. Srpski će
Hercegovini. Prilikom operacije NATO-a u Bosni i Hercegovini, kao narod kroz historiju nositi veliki teret odgovornosti za zločine u
vojni ciljevi, izostavljeni su oni na teritoriji Savezne Republike Jugo- ratovima koji su se dogodili u procesu disolucije bivše SFRJ, ali
slavije, pa se borbeno djelovalo samo po položajima srpske vojske bi taj teret za srpski narod bio mnogo veći da nije bilo intervenci-
na frontu u sukobu s Armijom RBiH, dok su u slučaju intervencije je NATO-a u BiH i na Kosovu. U tom smislu, šire gledano, NATO
NATO-a na Kosovu po cijeloj Srbiji i Crnoj Gori gađani ciljevi koje je djelovao u korist srpskog naroda i na Kosovu i u BiH. Srpska
je trebalo uništiti ili paralizirati s ciljem da Srbija odustane od zlo- iskustva stečena na Kosovu u pogledu zlostavljanja nesrba, po-
činačkih i genocidnih aktivnosti na Kosovu. Reagiranje NATO-a na sebno kosovskih Albanaca i Bošnjaka, korištena su za zlostav-
Kosovu bilo je srazmjerno srpskim prijetnjama albanskom i drugom ljanje nesrba, posebno Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini,
nesrpskom stanovništvu, što je u konačnom rezultiralo povlačenjem a vojna iskustva koja je srpska vojska stekla tokom agresije na
srpske vojske i policije s Kosova. Efekti vojne intervencije NATO-a Bosnu i Hercegovinu korištena su u ratnim operacijama na Ko-
omogućili su političko djelovanje za osamostaljenje Kosova. sovu od 1996. do 1999. godine. Srpska ratna iskustva u Bosni
U BiH je situacija bila drugačija. U vrijeme intervencije NATO-a i Hercegovini bila su mnogo veća nego ratna iskustva u Sloveniji
BiH je bila međunarodno priznata država, članica UN-a koju je i Hrvatskoj. Spram rata u Bosni i Hercegovini, ratovi u Sloveniji,
velikosrpska politika željela uništiti. Vojna intervencija NATO-a u Hrvatskoj i Kosovu mogu se smatrati “malim” ratovima.

44 23/11/2017 STAV