Page 39 - STAV broj 142

Tokom školovanja učili smo o glavnim događajima na obilježila niti spomenikom niti barem
frontovima u Drugom svjetskom ratu, ali i o zločinima Nijemaca, spomen-pločom. Apsolutno ničim. Isti
Italijana, ustaša i drugih. Zločin u Kragujevcu, strijeljanje đaka, je slučaj i u vezi sa stradanjem Bošnjaka
Jasenovac i mnoga druga stratišta s pravom su dobila svoje od ustaša. Kada se obilježavaju stradanja
mjesto i tretman. Interesantno je da se skoro nigdje, ne samo u Jasenovcu i u drugim ustaškim logori-
u udžbenicima, nisu spominjali četnički zločini u Podrinju. Još ma, spominju se Srbi, Romi, Jevreji, anti-
interesantnije jeste da prošla vlast, koja je imala dosta zasluga fašistički orijentirani Hrvati, a nigdje se
u mnogo čemu, pa i u afirmaciji ovog naroda kao posebnog, ne spominju Bošnjaci, o kojima je sjajno
nikada ni na jednom mjestu četnički zločin nije obilježila niti i argumentirano napisao knjigu Nihad
spomenikom niti barem spomen-pločom Halilbegović, navodeći imena približno
1.800 Bošnjaka ubijenih u jasenovačkom
granice Bosanskog ejaleta na Savu i Du- Ahmeda Aličića o tome različite stavove. logoru. Izračunato je da je u Drugom
nav, onako kako je bilo ustanovljeno Kar- Mislim da je rahmetli Aličić donio naj- svjetskom ratu stradalo približno 8,1%
lovačkim mirom. Bosna je od početka 18. konkretnije i najprovjerenije činjenice Bošnjaka, što je procentualno, a i broj-
stoljeća stekla svoje granice prema sjeveru koje govore o tom pokretu kao pokretu čano, više nego u ovom ratu.
i Dalmaciji skoro s neznatnim korekcija- istinskih domoljuba, istinskih patriota i
ma, što je svrstava među države s najsta- istinskih boraca za Bosnu. STAV: Bili ste u komisiji za promjenu na-
rijim granicama u Evropi. STAV: Kako tumačite činjenicu da se ziva ulica u Sarajevu nakon 1992. godi-
STAV: Otkad uočavamo tragove želje za kroz obrazovni sistem do 1990. godine ne. Koliko je Sarajevo po nazivima ulica
samostalnim odlučivanjem Bošnjaka o u školama učilo o Kosovskoj, Maričkoj, do 1992. godine odražavalo historijsku
svojoj sudbini i sudbini Bosne tokom Cerskoj, Kolubarskoj bici, o borbama to- i etničku strukturu ove zemlje i njenog
osmanske vladavine? Mnogo prije Hu- kom Prvog i Drugog srpskog ustanka itd., glavnog grada?
sein-kapetana Gradaščevića? a da je, recimo, Boj pod Banjom Lukom PELIDIJA: Na čelu komisije bila je moja
PELIDIJA: Na osnovu onoga što sam u ostao prešućen? kolegica Behija Zlatar, među članovima
protekle više od četiri decenije saznao i PELIDIJA: Do sedamdesetih godina 20. bili su Munib Maglajlić, Alija Isaković,
pročitao o Bosni osmanskog perioda, svi- stoljeća u Bosni i Hercegovini u školskim Izet Sarajlić i mnoge druge osobe različi-
jest da sami trebaju da čuvaju Bosnu, da programima izučavana je isključivo histo- tih konfesija. U cjelini gledajući, a to sam
se bore za nju, naročito se počela osjeća- rija drugih zemalja i drugih naroda, a o i sam podržavao, promjeni naziva ulica
ti od Bečkog rata, a bilo je i ranijih pri- Bosni se govorilo i pisalo u sklopu tih pristupili smo i zbog činjenice što je nakon
mjera. Kada su vidjeli da ne mogu dobiti historija kao dijelovima srpske i hrvatske 1918. godine “lična karta” Sarajeva, ogle-
veliku pomoć od Porte, kakvu su imali u historiografije, i to samo ono što je u tom dana po nazivima njegovih ulica, trgova
16. i u prvoj polovini 17. stoljeća, pro- trenutku nekome odgovaralo. Tek sedam- i parkova, bila iz korijena promijenjena:
radila je svijest da jedino u Božije ime i desetih godina prošlog stoljeća na Filo- današnja Ulica Kulina bana zvala se Voj-
sa svojim snagama i svojom odlučnošću zofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku vode Stepe, Dobrovoljačka je nazvana po
Bošnjaci mogu opstati na ovim prosto- za istoriju uvode se predmeti iz historije srpskim dobrovoljcima, At Mejdan se zvao
rima. Prestali su živjeti u iluziji da će ih Bosne. To je jedan od razloga zašto se o Park Cara Dušana, imali smo Nemanjinu,
spasiti Osmanska država. To ne znači da našoj prošlosti nije govorilo i zašto histo- Sinđelićevu, sve nekih vojvoda i hajduka.
je više nisu voljeli, ali su bili svjesni pri- rijskim događajima iz bosanske prošlosti Po nazivima ulica, Sarajevo je izgledalo
lika u kojima se ona nalazila. Govorimo nije pridavan značaj. kao kakav srpski grad. Kada smo počeli
o drugoj polovini 17. stoljeća, odnosno o STAV: Udžbenici historije bili su prije rad, dogovor je bio da se zadrže imena uli-
njegovom samom kraju. 1990. godine umnogome nebosanski. ca nadjevena po antifašistima, pogotovo
STAV: Zašto je u ranijoj historiografiji Drugi svjetski rat i stradanja koja su u po narodnim herojima, uz napomenu da
Gradaščevićev Pokret za autonomiju tu- njemu pretrpjeli Bošnjaci bila su poseb- i što veći broj boraca iz perioda agresije
mačen isključivo kroz borbu za zaštitu no marginalizirana u udžbenicima. Zašto dobiju svoj prostor. I danas sam mišljenja
privilegija bošnjačke elite? je važno da učenici budu informirani i o da svi istaknuti antifašisti trebaju imati
PELIDIJA: Dok su historičari starije ge- tim dijelovima historije? svoje mjesto u raznim prilikama, pa i u
neracije druge ustanke proglašavali revolu- PELIDIJA: Tokom školovanja učili smo nazivima trgova i ulica. Treba napome-
cionarnim, dotle su Gradaščevićev Pokret o glavnim događajima na frontovima u nuti da smo se držali i principa vraćanja
za autonomiju prikazivali reakcionarnim. Drugom svjetskom ratu, ali i o zločini- tradicionalnih naziva ulica i da su nekada
A to je bio istinski pokret za autonomiju u ma Nijemaca, Italijana, ustaša i drugih. ova dva načela bila u sukobu.
kojem su svi učestvovali pod nazivom Boš- Zločin u Kragujevcu, strijeljanje đaka,
njaci. U redovima Gradaščevićeve vojske Jasenovac i mnoga druga stratišta s pra- STAV: Je li bilo i pogrešaka?
bilo i nemuslimana, prije svega katolika, vom su dobila svoje mjesto i tretman. In- PELIDIJA: Sigurno da je u tim odlu-
a bilo je nešto i pravoslavaca. Da je to bio teresantno je da se skoro nigdje, ne samo kama bilo određenih propusta, i ja to
pokret, potvrđuje činjenica što je na sa- u udžbenicima, nisu spominjali četnič- javno priznajem. Nekim smo nazivima
stanku u Tuzli 1831. godine skoro svako ki zločini u Podrinju. Još interesantnije izazivali izvjestan otpor građana koji su
ko je imalo držao do sebe i nešto značio jeste da prošla vlast, koja je imala dosta se s pravom pitali ko je ta osoba i čime je
u Bosni bio na tom sastanku, na kojem zasluga u mnogo čemu, pa i u afirmaci- zaslužila mjesto među ulicama u central-
je Husein-kapetan Gradaščević izabran ji ovog naroda kao posebnog, nikada ni nim gradskim općinama. Mnogi zasluž-
za vođu. Naša historiografija imala je do na jednom mjestu četnički zločin nije ni ljudi, naučnici, patriote, osvjedočeni
borci danas su bez naziva ulica, među
kojima su akademik Avdo Sućeska, Der-
viš Sušić i Muhsin Rizvić, a nadam se
da će uskoro neka ulicu dobiti ime i po
Mustafi Imamoviću. n

STAV 23/11/2017 39