Page 36 - STAV broj 142

politika

Prof. dr. Enes Pelidija, historičar

Razgovarao: Mahir SOKOLIJA Neuništiva
mahir@stav.ba je svijest
o očuvanju
Shistoričarom prof. dr. Enesom Bosne
Pelidijom, autorom monografi-
je Banjalučki boj iz 1737. godine –
uzroci i posljedice, razgovarali smo
povodom 280. obljetnice ovog za historiju
Bosne i Hercegovine iznimno važnog do-
gađaja. Profesor Pelidija pojašnjava važ-
nost Banjalučke bitke za opstanak islama
na ovim prostorima, navodi kako je i kada
došlo do razvoja patriotske svijesti među
Bošnjacima, govori o Gradaščevićevom
Pokretu za autonomiju Bosne, o odno-
su historičara prema ratovima iz prošlog
stoljeća te o mijenjanju naziva ulica u Sa-
rajevu, budući da je i sam bio u stručnim
komisijama koje su o tome odlučivale.

STAV: Ove se godine navršava 280. go- Pisanja o tome da je “Bosna šaptom pala” i da je bila
dišnjica jedne od najvažnijih vojničkih nesposobna da se odbrani nastala su, prije svega, iz
pobjeda u historiji Bosne i Hercegovine. potrebe Ugarske da se opravda što Bosanskoj kraljevini nije
Šta je ona značila za njene stanovnike, pružila traženu i obećanu pomoć. Ali, podatak da je punih
prije svega za Bošnjake? 77 godina trajala odbrana Bosne – od prvog osmanskog
PELIDIJA: Dugo sam se pripremao da upada do nestanka srednjovjekovne bosanske države –
napišem monografiju o ovom značajnom pokazuje svu ozbiljnost patriotizma, odanosti i želje ljudi
događaju i zbog toga što sam uočio da je tog vremena da Bosnu sačuvaju kao svoju domovinu
već onda došlo do razvitka patriotske svi-
jesti i odanosti, prije svega Bošnjaka, Bo- nazvali po Bosni, drugi po Hercegovini, vojsci, naročito tokom Bečkog rata, dubo-
sni kao svojoj domovini. Bosna je punih pa tek treći i ostale sandžake po sjedišti- ko svjesni da u slučaju dolaska pod vlast
77 godina – od 1386. do 1463. – pružala ma beglerbegova. Interesantno je i to da Beča ili Venecije ne bi mogli opstati kao
otpor Osmanlijama na ovim prostorima je 1580. godine, kada je Porta formirala muslimani. Vidjeli su iz primjera svih
i bila jedna od posljednjih južnoslaven- ejalet Bosna, odlučeno da ova pokrajina, pokrajina koje su došle pod vlast bečkog
skih i balkanskih zemalja koja je došla pod za razliku od, naprimjer, Rumelijskog ili cara ili mletačkog dužda da je opstanak
vlast osmanskih sultana. Ranija pisanja Budimskog ejaleta, osnovanih na evrop- bio moguć samo u slučaju prelaska na
o tome da je “Bosna šaptom pala” i da je skom tlu, dobije svoj dotadašnji historij- kršćanstvo. Alternativa je bilo povlače-
bila nesposobna da se odbrani nastala su ski naziv, čime je nastavljen kontinuitet nje, kao što je to za vrijeme Bečkog rata,
iz više razloga, prije svega iz potrebe Ugar- administrativne upotrebe imena Bosna. tačnije 1689. godine, učinio najveći broj
ske da se opravda što Bosanskoj kraljevini STAV: Boj pod Banjom Lukom smatra se Bošnjaka napustivši područje Ličkog
nije pružila traženu i obećanu pomoć. A jednim od najvažnijih trenutaka u povi- sandžaka, na kojem je decenijama i sto-
i druge evropske i susjedne zemlje tako jesti Bosne i Hercegovine i vjerovatno ljećima živio, naselivši se na prostore
su pokušavale sakriti svoju sramotu jer se najpresudnijim događajem za opstanak današnje Bosne i Hercegovine. Ovo sve
nisu uključile u borbe. Ali, upravo poda- islama na njenom tlu. Koliko ima istine govorim zbog činjenice da je početkom
tak da je punih 77 godina trajala odbrana u ovakvim tvrdnjama? 18. stoljeća, odnosno nakon Karlovačkog
– od prvog osmanskog upada do nestanka PELIDIJA: Tokom 17. stoljeća u dva ve- mira iz 1699. godine, uloge Bosne, kao ge-
srednjovjekovne bosanske države – poka- lika rata, Kandijskom i Bečkom, Bošnjaci ostrateškog prostora za interese Carstva i
zuje svu ozbiljnost patriotizma, odanosti i su pružali otpor mletačkoj i habsburškoj njegovog opstanka u Evropi, bila svjesna
želje ljudi tog vremena da Bosnu sačuvaju i sama Porta. Stoga će neposredno nakon
kao svoju domovinu. Toga su vjerovatno
bile svjesne i Osmanlije, pa su, za razliku
od mnogih drugih osvojenih područja –
kojima su nakon osvajanja i uspostavlja-
nja sandžaka ili ejalata davali imena po
nazivu administrativno i vojno-upravnog
središta u kojem je boravio glavni dužno-
snik, sandžak-beg ili beglerbeg, prvi for-
mirani sandžak nekadašnjeg kraljevstva

36 23/11/2017 STAV