Page 52 - STAV broj 301

SVE ZA MOSTAR

Vraćanje “mostogradnji”

MOSTAROLOGIJA

ENESA RATKUŠIĆA

Govoriti o historiji Mostara, njegovom političkom uređenju i međunacionalnim odnosima u ovom gradu nakon Dejtonskog mirovnog
sporazuma nemoguće je bez šire analize izvještaja i tekstova rahmetli Enesa Ratkušića. Ratkušić je u javni medijski prostor ušao kao
istaknuti intelektualac, sociolog i izrazito obziran društveni radnik, što će mu u vrijeme rata i poraća priskrbiti vodeću ulogu analitičara
društveno-političkih kretanja u Hercegovini. Upravo zbog te činjenice, bio je često konsultiran od brojnih redakcija i novinara.
Njegova pisana ostavština, a samo dio nje objavljen je u knjizi Bosna je veća od Evrope, morala bi biti polazna štiva svim mladima koji
se spremaju zakoračiti u političke arene, kao preduvjet za bilo koji oblik društvenog angažmana. Ipak su ovo sudbonosna vremena
da bi se dopustilo bilo kome da bez cjelokupne slike o kontinuitetu očuvanja bosanskohercegovačke državotvornosti dođe u priliku
odlučivanja i donošenja odluka na bilo kom nivou vlasti u našoj zemlji. Ratkušić je posigurno najmeritorniji hroničar društveno-
političkih dešavanja u Hercegovini, Mostaru kao njenom središtu posebno. U njegovim tekstovima, objavljivanim u sedmičniku
Stav, portalu Al Jazeera Balkans, Islamskim novinama Preporod, Ljiljanu i drugim glasilima, skoro u pravilu pitanje Mostara i vlasti
u ovom gradu neodvojivi su od ideje Bosne i njenog višestoljetnog postojanja. Takav njegov stav zapravo je uvjetovan percepcijom
hrvatske politike u našoj zemlji, koja još od početka demokratskih promjena do danas ima za cilj Mostar učiniti “stolnim gradom” i
ekskluzivnim hrvatskim prostorom. Način na koji su to proklamirali u proteklih tridesetak godina nedvojbeno podrazumijeva podjelu
države na tri dijela ili njen nestanak. Ratkušić je sve takve izjave uočavao i brižno bilježio.

Piše: Hasan EMINOVIĆ ekskomunikaciju svih koji se nisu uklapa- manje i, što je najgore, narod koji je da-
li u takvu vrstu strategije. Realizacija tog vao svoj obol multietničkoj strukturi BiH
plana zahtijevala je i tzv. ‘humana preselje- i dalje curi, najviše zahvaljujući njegovoj
nja’ Hrvata iz dijelova koje nije obuhvatala politici i politici njegovih pulena koji ne
HZ Herceg-Bosna, ali ne samo zbog nji- čine ništa da bi takav trend zaustavili”,
“STOLNI GRAD” hovog smještanja u zajedničku domovinu pisao je Ratkušić.
U tekstu objavljenom povodom 25. go- nego, prije svega, zbog činjenice, koja se U drugom tekstu za Stav, Mostar kao
dišnjice osnivanja HZ Herceg-Bosne, pod rijetko spominje, da spomenuta tvorevina glavni grad Federacije BiH – takav status tre-
naslovom Herceg-Bosna – Damoklov mač nije imala hrvatsku većinu. Pogotovo se balo bi zaslužiti, Ratkušić je elaborirao ini-
nad glavama bosanskohercegovačkih Hrvata, to odnosi na Mostar, koji je okvalificiran cijativu mostarske SDA, a koju je podržao
Ratkušić citira izjavu Dragana Čovića “Da kao stolni grad, a u kojem su Hrvati činili i vrh stranke na čelu s Bakirom Izetbego-
nije bilo Herceg-Bosne, mi danas ne bismo 29 posto stanovništva. Etnička struktura vićem kao svojevrstan odgovor ideji “hr-
bili ovdje”, te mu replicira na sljedeći način: stanovništva imala se popraviti progoni- vatski stolni grad”. U tom tekstu, pored
“Da nije bilo Herceg-Bosne, Hrvati bi danas ma nehrvatskog stanovništva s dijela te- ostalog, stoji: “Može li jedna ovakva ini-
živjeli na cijelom prostoru BiH, a ne u en- ritorija koji se imao pripojiti Hrvatskoj. cijativa biti spasonosna za Mostar, pitanje
klavi u koju ih definitivno nastoji smjestiti Samo je u tom kontekstu moguće shva- je na koje bi ad hoc odgovori morali biti
politika HDZ-a, politika koja svoje namjere titi ponovo aktueliziranje priča o preu- isključeni. Naime, na Mostar se u posljed-
danas sakriva na drugi način, iza političkog stroju zemlje, transverzalama, hrvatskim njih skoro četvrt stoljeća s raznih adresa
koncepta o preustroju BiH ili, da budemo prostorima, bošnjačkim ambicijama prema sručilo najviše političkih inicijativa. Više
konkretniji, njene definitivne podjele.” izlasku na more i sličnim nesuvislostima, nego i na jedan grad u zemlji. Možda više
Ratkušić primjećuje da je generalni koji su ništa drugo do recidiv neostvarenih nego granata?! Problem, međutim, nije u
razlog osnivanja HZ Herceg-Bosna poli- planova. Samo zbog toga Čović i HDZ ne njihovoj brojnosti koliko u bezmalo evi-
tički izbrušen u Karađorđevu, a odnosio izražavaju ni koliko je trun zabrinutosti dentnoj činjenici da je broj onih koje su
se na podjelu BiH i pripajanja njenog di- kada izbore izgube u kakvoj općini izvan propale identičan broju predloženih. Na-
jela Republici Hrvatskoj. granica Herceg-Bosne, a mogući gubitak ime, Mostar je prvi grad u zemlji u koji
“Na tom dogovoru počivala je cjelo- vlasti u Stocu dižu na nivo vanrednog je puno prije okončanja rata umarširala
kupna saradnja između Mate Bobana, stanja. Svaka izborna pobjeda HDZ-a u međunarodna zajednica s prvim admini-
koji je revnosno slijedio sve Tuđmanove sredinama u kojima Hrvati ne predstav- stratorom Hansom Koschnikom na čelu.
zamisli, i Radovana Karadžića, koji je, ta- ljaju dominantno stanovništvo zapravo Kroz grad na Neretvi prodefilirao je niz
kođer, slijedio politiku svog beogradskog je skandal koji remeti generalnu priču o zvučnih imena iz međunarodne politike.
šefa Slobodana Miloševića. Takav je kon- njihovoj ugroženosti. Zahvaljujući Her- Pokrenuto je prijedloga i sporazuma da im
cept, naravno, podrazumijevao političku ceg-Bosni, Hrvata u BiH danas je 28 posto se broja ne zna, ali su promjene išle sporo,

52 10/12/2020 STAV