Page 40 - STAV broj 300
P. 40
POLITIKA
generala Suharta, Sadama Husseina i čile-
anskog diktatora Augusta Pinocheta. Njen
najvažniji partner bio je tadašnji američki
predsjednik Ronald Reagan, s kojim je di-
jelila viziju svijeta, svijeta bez komunizma
po svaku cijenu i viziju svjetske ekonomije
u kojoj će siromašni živjeti od mrvica koje
padaju sa stola bogatih.
Britanija prije i poslije Margaret Thatc-
her dvije su različite države, prva evropska
socijaldemokratija, a druga individualistič-
ki i neoliberalni raj po sjevernoameričkom
modelu, podijeljen na dva politička i geo-
grafska dijela, središte finansijskih usluga,
zemlja s nekoliko slabih sindikata u kojoj
vlada kult novca. Prije preuzimanja vlasti,
koliko je god ekonomija bila loša, svako
je sedmo britansko dijete bilo siromašno.
Ubrzo nakon njena dolaska bilo je svako
treće. Iza sebe je ostavila nejednakost koju
trideset godina kasnije zemlja još uvijek
nije prevladala. Godine 1984. postojala su
184 otvorena rudnika uglja, u kojima je
bilo zaposleno 170 hiljada rudara. Šest go-
dina kasnije radilo ih je samo dvije hiljade.
Spasio ju je Falklandski rat. Bez te
avanture i vala patriotizma koji je uz njega
pokrenut, vjerovatno ne bi preživjela kriti-
ke. Pomogla joj je i činjenica da je tokom
svog prvog mandata za konkurenta imala
Michaela Foota, pristojnu osobu koja nije
imala nikakve šanse da bude izabrana na
izborima. Nakon 11 godina vladavine, pala
je zbog neslaganja sa svojim ministrima
oko politike prema Evropi, zbog pokušaja
nametanja linearnog poreza jednakog kako
za bogate, tako i za siromašne, zbog brojnih
drugih razloga. Thatcher je 28. novembra
1990. godine u suzama podnijela ostavku
i otišla s mjesta premijerke. Umrla je od
moždanog udara 8. aprila 2013. godine.
THATCHER I BOSNA
Svega godinu nakon što je sišla s vlasti
počela je velikosrpska agresija, prvo na Hr-
vatsku, a nedugo potom i na Bosnu i Her-
cegovinu. Thatcher je tačno znala razloge
i krivce za raspad i rat u bivšoj Jugoslaviji i
nikada se nije libila otvoreno iznositi svoje
stavove o tome. Štaviše, stavila se otvoreno
na stranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine,
podržavala branioce i legalnu vlast tih dviju
nezavisnih država i postala jedan od najve-
ćih zagovarača vojne intervencije u bivšoj
Jugoslaviji i kažnjavanja Slobodana Milo-
ševića i njegovih trabanata u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini.
“Dok će se većina nas ovog Božića odma-
rati u sigurnosti domova, među porodicom i
prijateljima, hiljade Bosanaca bit će gladno,
smrznuto, u strahu za svoj život, odvojeni
od svojih najmilijih, beznadežni i zaborav-
ljeni. Njihova je agonija prije svega rezultat
nemilosrdne agresije Srbije, ali krivi smo i
mi na Zapadu. Mogli smo ovo zaustaviti. I
40 3/12/2020 STAV