Page 21 - STAV broj 260

za nedostatak empatije prema sugrađanima kao nekad već seoba individua. On se ne ljudi radije upuštaju u ilegalni prelazak pola
i sunarodnjacima. Tim više jer su životne može objasniti pukom potrebom za fizič- planete, uz sve smrtonosne opasnosti koje
odluke kakve su odlazak ili ostanak u do- kim preživljavanjem, kao što je to bilo ra- se mogu naći na tom putu, umjesto što se
movini u suštini subjektivne procjene pa nije, jer siromaštvo globalno nije nikad bilo pokušava stvoriti bolje društvo u vlastitoj
se svi objektivni, a drugačiji sudovi o ne- na nižem nivou, a mobilni su ljudi uglav- državi, pokazuje da su porast konzumeriz-
čijem društvenom statusu i imovinskom nom iz onih država u kojima se ne umire ma, postmodernističkog individualizma,
stanju te opravdanosti čina iseljavanja a od gladi. Bolji život koji kroz emigraciju te mentalitet instant-gratifikacije danas
priori odbacuju. traže desetine miliona ljudi, uključujući dominantna filozofija života.
Sve dobija još veći emocionalni naboj tu i Bošnjake, nije tek pitanje traženja bo- Ogromna većina mladih i radno sposob-
ako se ovo pitanje tretira u kontekstu pa- ljeg standarda već i demoralizacije društva nih ljudi želi sve i to želi odmah. Oni znaju
triotizma, tj. da li trajni odlazak iz jednog iz kojeg se odlazi. To je u osnovi glasanje da su promjene u vlastitim društvima teš-
kolektiva predstavlja neki oblik dezerter- nogom, odbijanje da se bori za bolje sutra ke, opasne i dugotrajne, da ih u najboljem
stva iz društva u kojem se poniklo i domo- ondje gdje se rođeno i odraslo. Ne može slučaju neće moći uživati oni već njihovi
vine u kojoj se rođeno. Ipak, bilo bi krajnje se reći ni da je čak u pitanju racionalan potomci, te se stoga odlučuju na odlazak.
konformistički, kukavički i intelektualno izbor jer to bolje sutra, u većini slučajeva, To jeste neka vrsta predaje i dezertiranja,
nepošteno ne primijetiti i ne napisati da, ako i dovede do objektivno bolje materi- nepatriotskog odbacivanja odgovornosti
u kontekstu patriotizma, postoji ogromna jalne situacije, ipak ne rezultira boljim za društvo u kojem se rodilo i kolektiv u
razlika između odlaska onih koja zaista ne- društvenim statusom niti većim duševnim kojem se odraslo. Ma koliko nije politički
maju minimum uvjeta da pristojno žive od zadovoljstvom od onoga kakvo se imalo u korektno o tome govoriti, jasno je da je riječ
svog znanja i vještina i odlaska uspješnih, domovini, a što se shvati tek kada prođe i o krizi autoriteta, nestanku tradicionalnih
dobro situiranih, ali duboko nezadovoljnih određeni broj godina. vrijednosti i normi, slabljenju društvene
osoba. Pogotovo ako se čin odlaska tretira Ovaj fenomen svoju snagu crpi prije kohezije, pojavi dekonstrukcije zajednice
i doživljava kao neka vrsta osvete “nepra- svega iz globaliziranosti današnjeg druš- te ustoličenja filozofije i poretka u kojem
vednom društvu” i “nezahvalnoj domo- tva u kojem je neminovno da slobodan individua misli da nikome osim sebi nije
vini” pa se to zatim pokušava opravdati protok roba prati i protok ljudi. Informa- dužna osigurati bolje sutra.
sebi i drugima nečim što se ne bi moglo tička revolucija, koja je zaslužna za današ-
okarakterizirati nikako drugačije osim kao nju dominaciju društvenih mreža i pamet- MORALNI RELATIVIZAM KAO
individualna kampanja širenja očaja među nih telefona, koji su, za razliku od računara, POSLJEDICA KOMUNIZMA
onima koji su ostali i pljuvanja po domo- dovoljno jednostavni i dovoljno mali da se U Evropi je ovaj fenomen naročito uo-
vini iz koje se otišlo. mogu zaista masovno koristiti, dovela je do čljiv nakon 1989. godine. Nekako s padom
Šta su razlozi za ovaj suštinski antipatri- toga da su sva siromašna društva neprestano komunizma, kao kolektivističke ideologije
otski fenomen? Odakle potječe taj moralni izložena propagandno-marketinškim sadr- koja je percipirana kao posljednji ideološki
relativizam? Da li je zaista tako široko ra- žajima malog broja najbogatijih društava, protivnik neoliberalnog kapitalizma, dolazi
sprostranjen kako bi se moglo zaključiti či- onim sadržajima koji su ranije bili ogra- i do slabljenja društvene kohezije i dekon-
tajući internet-portale i društvene mreže? Je ničeni državnim granicama. Ljudi danas strukcije kolektiva, pogotovo u postkomu-
li u pitanju samo emocionalni ispusni ventil, konstantno gledaju i sanjaju da žive onako nističkim društvima, kakvo je uostalom i
privremeno očajanje ili duboko uvjerenje? kako živi u osnovi vrlo mali broj osoba i bosanskohercegovačko i bošnjačko. Upravo
zbog tog su sna spremni na najveće mogu- su ta društva, u kojima su pola stoljeća re-
SELJENJE KAO GLOBALNI TREND će žrtve. Činjenica da se po cijelom svijetu presijom marginalizirani i dekonstruirani
Naravno, prvi problem u analizi ovog tradicionalni autoriteti, društvene norme i
fenomena jeste taj što je danas teško, goto- vrijednosti, a konstruirani novi, kakvi su
vo nemoguće, postići društveni konsenzus Čin odlaska iz Bosne i odanost partiji, ideologiji i državi, postala
o tome ko je relevantan da kaže šta je neči- posebno pogodno tlo za pojavu moralnog
ji minimum pristojnog života, ko je taj ko Hercegovine ponekad relativizma. Ne treba zaboraviti da je vri-
će postaviti društveno prihvatljivu grani- se tretira i doživljava jeme kasnog komunizma ustvari bilo doba
cu zadovoljstva jedne individue s vlastitim krajnjeg oportunizma i dubokog društve-
društvenim statusom, koji je to većinski kao neka vrsta osvete nog cinizma gdje je većina ljudi živjela u
prihvatljiv autoritet koji ima legitimitet da gotovo bipolarnoj i šizofrenoj atmosferi
kvalificira nečiji čin odlaska kao opravdan “nepravednom društvu” i službenih istina i realne situacije, onoga
ili pretjeran, te ko uopće ima pravo kazati “nezahvalnoj domovini” što se govorilo javno i što se pričalo među
šta je patriotski, a šta nije? No, upravo ova- četiri zida, oficijalne propagande društvene
kve dileme, koje pokazuju suštinsku krizu pa se zatim to pokušava solidarnosti i stvarnog individualističkog
autoriteta, i jesu jedan od razloga za pojave i klanovskog djelovanja.
i antipatriotizma i napada na patriotizam opravdati sebi i drugima Takva situacija nije mogla poroditi ni-
kao društveno prihvatljivih fenomena. nečim što se ne bi moglo šta drugo osim duboki moralni relativizam
Ova pojava nije tipična samo za Bosnu koji je prvo bio instinkt preživljavanja,
i Hercegovinu, u pitanju je globalni trend, okarakterizirati nikako zatim mehanizam za snalaženje, da bi na
svojevrstan zeitgeist, duh vremena. Riječ je drugačije osim kao kraju postao karakterna crta ne samo po-
o globalnoj promjeni društvene paradigme jedinaca već i cijelog društva. Onog tre-
i sam je fenomen, baš kao i pitanje demo- individualna kampanja nutka kada je došlo do sveopćeg kraha i
grafskog sloma mnogih društava, u svojoj bankrota komunističkih vrijednosti i ide-
suštini problem psihologije masa. Možemo širenja očaja među onima ologije kod većine ljudi jedino je preostao
svojim vlastitim očima na ulicama svojih koji su ostali i pljuvanja po cinizam spram društvenih ideala i utisak
vlastitih gradova promatrati ovaj globalni suštinske lažnosti same ideje žrtvovanja
fenomen migracija, koji nije seoba naroda domovini iz koje se otišlo pojedinca za kolektiv.

STAV 27/2/2020 21