Page 64 - STAV broj 265

DRUŠTVO

22 atentata na druga Tita

TITO JE HTIO BITI

SAMOSTALAN DIKTATOR,

NE STALJINOVA MARIONETA

U martu 1948. godine Staljin je Tita i njegovu vladu pozvao u
Moskvu i od njih zatražio da napuste “personalističku politiku”.
Od tada je insistirao da će se on povinovati vrhovnom odboru

Piše: Nedim HASIĆ i slijediti naredbe Kremlja. Maršal je, kao odgovor, prekinuo
sve odnose sa Staljinom. “Koliko god svi od nas vole SSSR,
zemlju socijalizma, ni na koji način ne bismo trebali manje
voljeti našu zemlju, što je ujedno i način razvoja socijalizma”

a druga Josifa Visarionoviča Sta- ratni poraz Wehrmachtu. Njemačka je Naprimjer, Rumunska komunistička
ljina jugoslavenski predsjednik imala manje žrtava u bici za Staljingrad. stranka narasla je s 1.000 članova na
Josip Broz Tito, u principu, bio Ta operacija i sporazumi na kraju rata više od milion u samo četiri godine. U
Zje samo još jedan lokalni lider (Potsdam i Yalta) donijeli su veliko te- Albaniji je Demokratska fronta Envera
kojim je lahko mogao vladati. Grana koja ritorijalno širenje za sovjete. Staljin se Hodže, koja je već bila pod utjecajem
će se, kako je sam jednom prilikom ka- uspio pridružiti, vojno ili politički, ze- boljševika, 11. januara 1946. ostvarila
zao, saviti u trenutku kad Kremlj podi- mljama poput Poljske, Estonije, Latvije, izbornu pobjedu, ali samo zato što je
gne prst. Međutim, u praskozorje hlad- Litve, Bugarske, Ukrajine, Čehoslovačke, bila jedina stranka.
nog rata otkrio je da ta grana može biti Finske, Mađarske, Rumunije, dijelova Slučaj Jugoslavije bio je sličan. Vojna
tvrda, neugodan protivnik voljan voditi Njemačke, pa čak i Mandžurije i Sjever- pobjeda nad nacistima bila je ogroman
politiku mimo plašta SSSR-a. Na kraju ne Koreje. Prije se rusko carstvo ogra- uspjeh za Tita i komuniste, koji su sis-
je vrhovni komesar postao toliko op- ničavalo na područja slavenske kulture, tematski gradili kult i povećali njegovu
sjednut Titom da je naredio NKVD-u ali nakon Drugog svjetskog rata, SSSR popularnost među stanovništvom. Mo-
da mu okončaju život. se proširio na veće područje Evrope i u narhija i političari koji su bili na vlasti
kratkom vremenu počinje intervenira- prije rata bili su nejaki. Na izborima u
RUSKI SATELITI ti u drugim dijelovima svijeta. Država novembru 1945. prvi se kandidirao pod
Dvanaestog januara 1946. godine dobija ekspanzionistički profil i prelazi koalicijom Nacionalnog unitarnog fron-
Albanija je postala republika. U samo put od zaostale i odbrambene nacije do ta za oslobođenje. Ustvari, oni su se već
nekoliko sedmica Albanija i Jugoslavi- osvajačke sile koja je morala organizira- dogovorili o organizaciji zemlje prije
ja bile su prve dvije zemlje koje su us- ti nove teritorije nad kojim nikad nije dolaska na vlast. Monarhisti su odbili
postavile komunističke režime pod pa- imala takvu dominaciju. sudjelovati i Tito dobija 90 posto glaso-
skom SSSR-a nakon Drugog svjetskog Tog januara 1946. s usponom na vlast va. Brzo je proglasio novu Federativnu
rata. Bio je to dio Staljinovog plana. On Hodže i Tita nastaje Istočni blok, a njih Narodnu Republiku, u koju su uključili
je dvije godine ranije došao na ideju da dvojica ostaju na vlasti 41, odnosno 35 socijalističke republike Srbiju, Hrvatsku,
formira “sanitarni koridor” s državama godina. Nije bilo vremena za gubljenje. Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Make-
političkim istomišljenicama koje će biti Padom nacista tlo je već bilo popločano doniju i Crnu Goru.
podređene odlukama Moskve: ideja je kako bi komunističke partije ostalih ze- Nakon Albanije i Jugoslavije, većina
dobila na snazi nakon što su njegove trupe malja započele svoj uspon, uz sovjetski komunističkih partija u zemljama pod
počele oslobodilački pohod po Istočnoj pritisak i upotrebom drugih sredstava. Staljinovom orbitom došla je na vlast prvi
Evropi nakon uspjeha Operacije “Ba- Scenarij koji je Staljin slijedio kako bi put u historiji. U mnogim slučajevima,
gration”. Započeta 23. juna 1944, bila je proširio svoj utjecaj bio je sličan u svim uz izravnu podršku sovjetskih okupa-
najveća ofanziva koju je izveo Sovjetski tim zemljama. I moralo je sve biti izve- cionih vlasti, NKVD-a i ruske vojske.
Savez. Nikad nije stekla medijsku slavu deno vrlo precizno jer većina komuni- Ponekad nisu tražili za sebe predsjedni-
kao savezničko iskrcavanje u Normandi- stičkih i socijalističkih formacija u tim ka, ali jesu sklapali koalicije u kojima su
ju, ali je za šest sedmica nanijela najveći zemljama još nije bila politički važna. uzimali ministarstva u kojima je ležala

64 2/4/2020 STAV