Page 67 - STAV broj 265

historičari našli dokumente koji o tim atentatima i govore.
Staljin je čak planirao Tita zaraziti kugom. Staljinov šef tajne
policije Lavrentij Berija nije bio baš oduševljen tom idejom,
ali je znao da je bolje ne raspravljati s brutalnim i paranoič-
nim šefom, pa je odobrio akciju kodnog naziva “Čistač”. Ideja
o napadu virusom kuge iznesena je tokom sastanka visokih
službenika KGB-a u Beču 1952. godine.
Tita je trebao zaraziti Josif Grigulievič kodnog imena
Max. On je bio historičar koji je kasnije postao član Sovjet-
ske akademije nauka. “Ministarstvo nacionalne sigurnosti
traži vaše dopuštenje za organiziranje i provođenje terori-
stičkog akta protiv Tita uz korištenje agenta Max”, tražio
je Berija u pismu Staljinu koje je pronađeno u arhivu. Jed-
na opcija, koju je citirao Berija, bila je zaraziti Tita smrto-
nosnom plućnom bolešću koju bi oslobodio uređaj skriven
pod Grigulievičevim odijelom. Drugi je bio pucnjava na Tita
za vrijeme prijema u Jugoslavenskoj ambasadi u Londonu.
Treća ideja bila je poslati Titu kutiju nakita koja će otpusti-
ti otrov kada je otvori.
U martu 1953. godine Staljin je umro. Berija, bojeći se da
će biti kriv za zavjeru, otkazao je atentat na Tita. Max je vra-
ćen u Moskvu. Italijansko-slovenački historičar Jože Pirje-
vec navodi da se Staljinov nasljednik Nikita Hruščov, kada
se 1955. godine sastao s Titom, izvinio zbog pokušaja aten-
tata. U Evropi i Sjedinjenim Državama taj se sukob dvojice
diktatora smatrao pobjedom Jugoslavije. David je upravo ka-
menovao Golijata.
Ekonomska blokada koju su istočne zemlje provele prema
Jugoslaviji natjerala je Tita da pregovara sa SAD-om i Veli-
kom Britanijom. Amerikanci su isprva bili neodlučni, barem
do prvih mjeseci 1949. “Samo još jedna svađa dvojice razboj-
nika”, kako su do tada vjerovali, ipak je potrajala. Nakon što
su vidjeli da će Tito preživjeti i da je njegov raskid sa Stalji-
nom stvaran i dubok, Amerikanci se odlučuju podržati ga i
ekonomski kako bi ojačale razlike u Istočnom bloku. Tako
je od 1949. SAD Jugoslaviji počele dijeliti kredite, a od 1950.
godine i pomoć druge vrste. n

STAV 2/4/2020 67