Page 66 - STAV broj 265

DRUŠTVO

sovjetsku hegemoniju, ali unatoč pri-
hvatanju finansijske pomoći i dolasku
savjetnika iz SSSR-a, vodio je vlastitu,
vrlo osobnu politiku”, otkriva profeso-
rica Marina Casanova u svojoj knjizi
Titova Jugoslavija. Neuspjeh multinacio-
nalne države. Tenzije između njih dvo-
jice kulminirale su 1947. godine, kada
je Staljin službeno stvorio Kominform,
organizacijski odbor glavnih komuni-
stičkih partija u Evropi. U suštini, to je
bio njegov sistem kontrole nad njima.
Tito se proglasio nezavisnim i još jed-
nom odbacio Staljinovu vlast. Kao što
je već rekao 1944. godine, kada su sa-
veznici dijelili Evropu, svoju je zemlju
smatrao nezavisnom daleko od kapita-
lističkog i sovjetskog bloka.
Od 1947. razlike su se množile. Ra-
zlike između Tita i Staljina bile su sve
veće. Problem s Trstom, koji neće biti
riješen do 1954, projekt uspostave bal-
kanske federacije s Bugarskom, slanje
jugoslavenskih trupa u Albaniju kako
bi se ojačale granice s Grčkom, Titova
podrška grčkim komunistima, suprot-
stavljanje Staljinu, koji je Titovu pretje-
ranu nezavisnost gledao sa sumnjom...
Iskre su frcale među njima dvojicom on će se povinovati vrhovnom odboru zemlju, što je ujedno i način razvoja so-
i, kako se i očekivalo, ubrzo nakon toga i slijediti naredbe Kremlja. Maršal je, cijalizma”, rekao je.
je planulo. U martu 1948. godine Staljin kao odgovor, prekinuo sve odnose sa SSSR odmah povlači svu finansij-
je Tita i njegovu vladu pozvao u Moskvu Staljinom. “Koliko god svi od nas vole sku pomoć Jugoslaviji i naređuje svojim
i od njih zatražio da napuste “personali- SSSR, zemlju socijalizma, ni na koji na- političkim i vojnim savjetnicima da se
stičku politiku”. Od tada, insistirao je, čin ne bismo trebali manje voljeti našu vrate u Kremlj. Na taj je način Staljin
materijalizirao svoju prijetnju koju je
izrekao ostalim teritorijama pod njego-
vom kontrolom još 1929. godine. Dana
28. juna 1948. Kominform (Informbiro)
izdaje proglas u kojem optužuje Tita i
njegove saradnike da u osnovnim pita-
njima vanjske i unutarnje politike sli-
jede liniju koja se udaljava od marksi-
stičko-lenjinističkih. Također, u njemu
je stajalo da su jugoslavenske vođe pot-
pale pod utjecaj propagande protiv So-
vjetskog Saveza i oklevetali Crvenu
armiju. Ovom je proglasu bio cilj da ju-
goslavenski komunisti natjeraju svoje
vođe da se okrenu SSSR-u ili, pak, da
ih sruše ako oni to ne učine. Reakcije
na ove događaje na međunarodnoj sce-
ni pokazivale su s jedne strane zbunje-
nost, iznenađenost i zadovoljstvo, ali s
druge, pak, strane suzdržanost. Zemlje
Istočnog bloka u većoj ili manjoj mjeri
stale su uz Informbiro, dok je Albanija,
kako bi se dokazala Staljinu, krenula u
akcije protiv Jugoslavije, prekidanjem
ekonomskih veza, pograničnim izgre-
dima i otvorenim napadima.

OPERACIJA “ČISTAČ”
Tada Staljin odlučuje smaknuti Tita
sa scene, i to doslovno. Godine 1993.
otvoren je arhiv KGB-a i tada su ruski

66 2/4/2020 STAV