Page 38 - STAV broj 289
P. 38

EKONOMIJA
























          POVRŠINSKI KOP NA DUBINI OD 100   kopa dubokog sto metara, profitabilnija   proizvodnju na neko vrijeme”, kaže
          METARA                            je od podzemne eksploatacije. Jamska   Demirović.
            Dok čeka da mehaničari dođu da po-  eksploatacija usko je grlo rudnika, jer   Ugalj se u Banovićima na površinskom
          prave gumu, Ekrem nam objašnjava da   ako se nešto desi, jama se mora zatvo-  kopu iskopava od 1947. godine i do sada je
          kamioni ovdje dovoze ugalj koji zatim   riti i zaustavlja se proizvodnja. Na po-  iz Banovića otpremljeno 85 miliona tona
          ide u drobilicu koja ga sitni na komade   vršinskom kopu nije tako, ako se nešto   uglja. Ranije se ugalj iskopavao s gornjih
          od oko 300 milimetara, zatim se taj isit-  pokvari, doveze se druga mašina i nasta-  etaža, ali sada se ide sve dublje i dublje,
          njeni ugalj tovari u vagone i šalje na sepa-  vi raditi. Ako se ne može raditi na jed-  iskopava se s nižih etaža. Najniža tačka
          raciju. Priča nam kako su im stigle nove   nom kopu, mašine se prebace na drugi   iz koje se ugalj iskopava jeste na 100 me-
          drobilice za ugalj, ali još nisu montirane.   i nastave raditi. Nema stajanja. “Evo,   tara dubine.
            Površinska eksploatacija uglja, objaš-  uskoro ćemo izmjestiti široko čelo u   Ekrem nam objašnjava da trenutno
          njava nam Ekrem dok stojimo iznad   jami Omazići i morat ćemo zaustaviti   na otkrivanju uglja rade tri bagera, jedan
                                                                               radi na kopanju i utovaru uglja, a drugi
                                                                               na ispumpavanju vode i utovaru uglja.
                                                                               Riječ je o ogromnim električnim bageri-
                                                                               ma. Zato je mjesečna faktura za struju u
                                                                               RMU “Banovići” pola miliona maraka.
                                                                                  Za svaku godinu pojedinačno planira
                                                                               se koliko otkrivke, zemlje, treba otkopa-
                                                                               ti kako bi se došlo do uglja. Na pitanje
                                                                               kako znaju gdje kopati da bi pronašli
                                                                               ugalj, Ekrem odgovara da imaju istraž-
                                                                               ne bušotine i geološke karte na osnovu
                                                                               kojih znaju tačno na kojem mjestu i na
                                                                               kojoj dubini se nalazi ugalj. Ukupne
                                                                               rezerve uglja u rudniku “Banovići” do-
                                                                               voljne su za eksploataciju u narednih 75
                                                                               godina. “Imamo ondje preko onog brda
                                                                               jedno ležište uglja procijenjeno na 33
                                                                               miliona tona”, kaže Ekrem pokazujući
                                                                               prstom na mjesta koja čine banovićki
                                                                               rudarski bazen.

                                                                               BERAČI UGLJA IZ JALOVINE
                                                                                  Gledajući autobus koji dolazi poku-
                                                                               piti radnike iz prve smjene, Ekrem kaže:
                                                                               “Ovi ljudi su...” Nije završio rečenicu.
                                                                               Nedostajala mu je riječ kojom bi iskazao
                                                                               svoje poštovanje i divljenje ovim vrijed-
                                                                               nim ljudima.
                                                                                  Jedan od njih jeste i Galib Borovačkić,
                                                                               vozač dampera, grdosije od kamiona čije
                                                                               proporcije ne možete spoznati dok pored
                                                                               njega ne vidite putnički automobil, koji
                                                                               tada izgleda kao dječija igračka. Kada
                                                                               iz kabine dampera gledate na svijet, sve
                                                                               izgleda sićušno, haman pa neprimjetno.
                                                                                  “Milina je ovo voziti, ja ga 20 godina
                                                                               vozim. Imam još jednu godinu do penzije.



         38  17/9/2020 STAV
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43