Page 17 - STAV broj 273

Postojanje žive kulturne scene u Sarajevu Bošnjačkog instituta, osnovanog 6. juna imala kontakte i upliv u političke demo-
i drugdje u Republici nije imalo preveli- 1988. godine u ovome švicarskom gra- kratske strukture na Zapadu, najvažnije
kog utjecaja na Savez komunista Bosne i du. Zajedno sa saradnicima Izetbegović za politički razvoj bošnjačkog političkog
Hercegovine. Socijalistički monolit pu- je obavio nekoliko razgovora s Adilom bića. Pokušaj da se Bošnjake odmah pre-
cao je odveć polahko, upravo zbog nepo- Zulfikarpašićem sa samo jednom temom orijentira ka demokratiji (koja je simboli-
stojanja političke avangarde kakva je po- – osnivanje stranke. (…) zirala pobjedu slobode nad neslobodom)
stojala na subkulturnoj sceni. Morao se Izetbegović je smatrao logičnim da svjedoči koliko je za Izetbegovićev krug
dogoditi vanjski udar preko pokrenutih nova stranka bude nasljednica Spahine ovo bilo važno. S druge strane, teorijske
afera da bosanskohercegovačka vrhuška Jugoslavenske muslimanke organizaci- i idejne silnice o bošnjaštvu koje je Zulfi-
bude poljuljana. je (JMO) i podržavao je ideju o osniva- karpašić desetljećima odašiljao napokon
Drugi politički faktori, poput Libe- nju Muslimanske stranke u Jugoslaviji su mogle biti implementirane. Nezaustav-
ralne stranke, na čijem čelu je bio Rasim (MSUJ). Većina bošnjačkih političara koji ljiv proces nastanka bošnjačkog politič-
Kadić, i Saveza reformskih snaga, koji je su izrastali u vrijeme raspada Jugoslavije kog činioca nije bio doveden u pitanje,
vodio jugoslavenski predsjednik Vlade tako da su se pregovarači u Zürichu 24.
Ante Marković, okupljali su Bošnjake koji februara 1990. godine složili o formira-
ideološki nisu bili potpuno definirani, a nju stranke.
njihov fokus bio je na slobodnom društvu Dok su pregovori bošnjačkih aktivi-
i daljnjoj ekonomskoj liberalizaciji. Od sta bili još u embrionalnoj fazi, srbijanska
ukupno 41 registrirane partije u Bosni i Služba državne bezbednosti (SDB) protu-
Hercegovini pred izbore 1990. godine, na ustavno je rovarila po istočnoj Bosni, na
izbore je samostalno ili u koalicijama izaš- području općina Bratunac i Srebrenica,
lo samo njih petnaest. Liberali su nastali pripremajući teren za ostvarenje već utvr-
1989. godine od Saveza socijalističke omla- đenih planova. Sve je govorilo o velikom
dine BiH (SSOBiH), podmlatka SKBiH, srpskom nipodaštavanju i nepriznavanju
nastojeći, kao i većina politički aktivnih Bosne i Hercegovine kao ravnopravnog
mladih, zadobiti svoje mjesto pod politič- i posebnog političko-administrativnog
kim nebom. Od 1994. godine bili su pu- entiteta.
nopravna članica Evropskih liberala EL- Različito razmišljanje Adil Zulfikar-
DR-a (European Liberal Democratic and pašić imao je i u pogledu teritorija na ko-
Reform Party), no to im nije pomoglo da jem će stranka djelovati jer se zalagao da
izrastu u respektabilnu političku snagu. stranka svoju aktivnost usmjeri samo na
bila je sklona Spahinoj politici i, iako je područje Bosne i Hercegovine, a ne na čita-
NEDOUMICE MEĐU OSNIVAČIMA bila kontroverzna, smatrali su je dobrim vu Jugoslaviju. Izetbegović je, u počecima
U ovakvim okolnostima ideja o osni- bošnjačkim odgovorom u vrijeme Kralje- svog bavljenja politikom, političku viziju
vanju muslimanske stranke, prema tvrd- vine SHS / Jugoslavije. “Nama je trebala gradio upravo na Jugoslaviji kao prostoru
nji Ismeta Kasumagića, mladomuslimana probosanska i promuslimanska politička njegovog političkog djelovanja i jugosla-
i osuđenika u “Sarajevskom procesu” 1983. organizacija koja bi okupila naš narod koji venskim muslimanima kao zajednici koja
godine, rodila se kod Alije Izetbegovića još živi na dugom pojasu od Novog Pazara do će mu davati političku snagu i legitimitet.
dok su on i ostali bili u zatvoru. Izetbego- Cazina, izmiješan sa Srbima i Hrvatima”, On je dugo razmišljao kao politički Jugo-
vić je nešto kasnije objasnio svoju viziju smatrao je Izetbegović, očito razmišljaju- slaven, a Bosnu i Hercegovinu doživljavao
ovoga političkog projekta. Izjavio je da je ći drugačije od Zulfikarpašića. Potonji je, je kao bazu i utočište, maticu svim jugo-
u njegovim mislima to bila muslimanska s druge strane, bio protivnik takve ideje slavenskim muslimanima. To je djelomič-
stranka. “Vjerovao sam da će ona bez teš- – njegova svijest o bošnjačkoj naciji i po- no potvrdio nakon propalog razgovora s
koća okupiti muslimanski narod u Jugo- trebi organiziranja na tome principu bila Muhamedom Filipovićem, koji je smatrao
slaviji”, rekao je. Iz novina, ali i na druge je jasnija – ali ne toliko da bi razmišljao da nije vrijeme za političko organiziranje.
načine, dolazili su do saznanja o neumit- o odbacivanju saradnje s Izetbegovićem. Nakon sarajevskog “neuspjeha”, otišao je
nom slomu komunizma. Taj slom morao Kasnije je objasnio da mu ideja o nasljed- u Zagreb i ondje našao istomišljenike koji
se dočekati s političkom organizacijom nicima Spahine politike nije uopće bila su bili voljni podržati osnivanje stranke
koja će štititi interese jugoslavenskih mu- prihvatljiva i ponovio kako je trebalo os- “muslimanskog kulturno-povijesnog kru-
slimana, ali svoju organizacionu strukturu novati modernu liberalnu bošnjačku stran- ga” koja treba pretendirati okupljanju svih
treba formirati dominantno unutar boš- ku. Time je Zulfikarpašić i dalje ustrajavao muslimana u Jugoslaviji.
njačkog korpusa. na vlastitoj ideji i percepciji liberalizma. To Prije konkretnih poteza učinjenih od
Krajem 1989. godine okupljanja u ovu su bile prve manje nesuglasice konceptu- novonastajuće bošnjačke političke elite,
svrhu rezultirala su poduzimanjem zna- alne naravi koje je imao s Izetbegovićem. pored uzavrelog političkog života zbog
čajnijih koraka koji su vodili političkom Prebrodili su ih, prema Zulfikarpašićevoj sukoba Slovenije i Srbije, te Markoviće-
organiziranju. Svi putevi tada su vodili tvrdnji, zahvaljujući angažmanu Izetbego- vog djelovanja, dogodio se i Četrnaesti
prema Zapadu, a kada se govori o boš- vićevog sina Bakira, koji je prenio očevu kongres SKJ (održan u Beogradu od 20.
njačkim antikomunistima i političkim poruku da želi iskrenu saradnju. do 22. januara 1990), na kojem je došlo do
liberalnim aktivistima, u prvom redu ka sukoba slovenskih i hrvatskih sa srbijan-
hrvatskoj prijestolnici Zagrebu i švicar- TRNOVITIM PUTEM DO DOGOVORA U skim komunistima, začinjenog napušta-
skom gradu Zürichu. Zagreb je bio zna- ZAGREBU njem skupštinske sale ovih prvih. Time
čajan zbog slobode koju je imao u sferi No ovaj početak govori podosta o raz- je, zapravo, došlo do nestanka jedinstve-
političkog djelovanja, a Zürich jer je on- mišljanjima tadašnjih lidera. Izetbegović nog SKJ i otvaranja puteva za političku
dje živio Adil Zulfikarpašić, najznačajniji je u prvome redu smatrao da je povezi- alternativu, koja je na čitavom prostoru
bošnjački politički disident i utemeljitelj vanje s bošnjačkom dijasporom, koja je Jugoslavije čekala svoj trenutak. n

STAV 28/5/2020 17