Page 22 - STAV broj 273
P. 22

Adil Zulfikarpašić      Dalibor Brozović                   Bisera Turković
         Neki od govornika na Osnivačkoj skupštini Stranke demokratske akcije, 26. maj 1990, “Holiday Inn”, Sarajevo

            Primijećen je Fuad Muhić, glavni ide-  poslije ubrzo ukinuta. Još je jedna bismi-  velikosrbima sjedio u radnom predsjedniš-
          olog bosanskih komunista koji je teško op-  lla izazvala jedinu nelagodu na skupu koji   tvu Stranke Jugoslavena, još jedne podvale
          tužio Aliju Izetbegovića i njegove suoptu-  je protekao besprijekorno. Kada je Jusuf-  koja je trebala disperzirati nesrpske glasove,
          ženike 1983. godine da su željeli “etnički   spahić, čija se neodlučnost u suprotstavlja-  posebno u Bosni, poput kasnije osnovanih
          čistu Bosnu i Hercegovinu” i praktički na-  nju Miloševićevom, ali i federalnom krše-  Reformista Ante Markovića.
          pisao presudu u montiranom procesu. Ni-  nju temeljnih prava Albanaca na Kosovu   Izetbegovićev govor nije bio dug, ali
          kad nam nije bilo jasno je li došao da sluša   kao i izostanak reakcija na protuislamsku   je bio odlučan i baziran na premisama i
          i prijavi nadležnima šta je čuo ili da se u   otrovnu propagandu beogradskih medija i   vrijednostima Programske deklaracije.
          stranku učlani. Došao je i kontroverzni be-  “naučnih autoriteta”, izgovorio bismillu na   Nakon uvoda o temeljnim idejnim osno-
          ogradski imam Hamdija Jusufspahić, koji   početku svog govora, iz dvorane se začuo   vama stranke, razlozima za njezino osni-
          je dan prije toga sjedio u radnom predsjed-  zvižduk negodovanja, što također nije bilo   vanje i pozadini njezina naziva, vrlo je
          ništvu tek osnovane Stranke Jugoslavena.   primjereno, iako zvižduk nije bio upućen   jasno izrekao da se prepoznaju nova zazi-
          Bio je tu i potpredsjednik HDZ-a, inače   bismilli, već Jusufspahiću, koji je s nekim   vanja podjele Bosne, po uzoru na sramni
          rođeni Sarajlija, Dalibor Brozović, čiji je                          sporazum Cvetković-Maček (inače, taj je
          govor bio dvosmislen i nejasan po pitanju                            sporazum i akademski pokušao braniti
          odnosa njegove, već vladajuće stranke u Hr-  Osnivači tada nisu bili   Tuđman još u doba komunizma). Da se
          vatskoj prema Bosni. Niko od srbijanskih   svjesni svih iskušenja    taj scenarij koji je Bošnjacima posve ne-
          demokratskih političara nije došao, što je                           prihvatljiv neće ostvariti, konstatirao je,
          bio znak da demokratska scena u Srbiji,   koja im predstoje, i to    garancija je današnji skup. Za to je dobio
          također u nastajanju, nije oduševljena Pro-                          gotovo frenetičan, dugotrajan aplauz, što
          gramskom deklaracijom, odnosno njezinim  vrlo brzo, ali su itekako   je bio jasan znak Tuđmanu i Miloševiću da
          dijelom koji se odnosi na Bosnu i Kosovo,   bili svjesni konteksta   SDA niti Bošnjaci neće dozvoliti, koliko
          baš kao niti srbijanski diktator Milošević.                          god to budu u mogućnosti, novu podjelu
            Alija Izetbegović došao je na skupštinu  mogućeg nasilnog          zemlje između Srba i Hrvata.
          bez slavljeničkog habitusa, ozbiljan i potpu-                           U tom nedugom govoru Izetbegović
          no svjestan opasnosti koja dolazi. Kada je   raspada Jugoslavije i   je sažeo osnove politike koju će SDA, bilo
          govor započeo s bismillom, spontano, iako   pokušaja nove podjele    kao opozicijska, bilo kao vladajuća stran-
          to nije prikladno, dvoranom se razlijegao                            ka, zastupati i voditi. Ničim, osim vlastitim
          pljesak. Kasnije su prisutni novinari to tu-  Bosne. Sama Deklaracija   autoritetom, nije isticao sebe. Govorili su i
          mačili kao konsenzus za osnivanje stranke   jasno se usprotivila     osnivači: Muhamed Huković o bosanskom
          islamističke orijentacije, sve dovodili u kon-                       jeziku i književnosti, prvi put ih nazvavši
          tekst Alijine Islamske deklaracije i presude   podjeli i to će biti jedan   historijskim nazivom, i Šemso Tanković o
          iz 1983. No, u stvarnosti, taj je formalno                           javnosti i skrivanju identiteta u uvjetima
          neprikladan pljesak bio izraz odobravanja  od temeljnih političkih   uskrate demokratskih prava. Obojica su i
          dosegnute slobode javnog govora i nastu-  okvira stranke u Agresiji i   prekidana i ispraćena pljeskom prisutnih.
          pa te političkog organiziranja, bez obzira                           Vidjelo se da se budi nova i ozbiljna po-
          na zakonska ograničenja koja su ionako  ratu protiv naše zemlje      litička snaga, ali i da bošnjački identitet




         22  28/5/2020 STAV
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27