Page 42 - STAV broj 273

Od “Holiday Inna” do Predsjedništva
KRATKA HISTORIJA

BH. VIŠESTRANAČJA

U kontekstu raspada Jugoslavije i prijetnji koje su se nadvile
nad Bosnu i Hercegovinu, posebno Bošnjake, važno je pojasniti
proces nastanka Stranke demokratske akcije kao najznačajnijeg

Piše: Nedim HASIĆ fenomena u redefiniranju bošnjačkog političkog bića. Komunistička
politička elita u Bosni i Hercegovini teško je prihvatala promjenu
koju je nakon pada Berlinskog zida pokrenuo proces nestanka
socijalističkih naddržava. No promjena je bila nezaustavljiva

oktobru 1990. godine, pred prve višestranačke izbore
u Bosni i Hercegovini, registrirana je 41 partija. Neke
od njih i danas su na političkoj sceni, druge su bile
U otičnih imena i ugasile su se početkom Agresije na
egz
Bosnu i Hercegovini. Postojalo je nekoliko demokratskih par-
tija i zajednica, saveza i stranaka, ekološki pokreti “Zeleni” i
“Skakavac”, jugoslavenski demokratski pokreti i zajednice, kao
i jugoslavenska stranka sa sjedištem u Velikoj Kladuši. Posto-
jale su i narodne stranke i pokreti, seljačke i radničke stranke,
stranke demokratskog dogovora i reformi, stranke za privatnu
inicijativu, za demokratiju i pravnu državu.
Među tim partijama bila je i Stranka demokratske akcije,
osnovana 26. maja 1990. godine. U kakvim je okolnostima osno-
vana, dobro oslikavaju rečenice iz knjige Šaćira Filandre. “Sta-
nje među Bošnjacima u osvit sloma socijalizma najbolje oslika-
vaju dvije knjige, jedna nacionalne, a druga islamsko-književne
provenijencije. Akademik Vladimir Dedijer pismom obavje-
štava javnost da s Antunom Miletićem radi projekt o genocidu
nad Muslimanima u 20. stoljeću te tim povodom moli sve koji
imaju kakvu građu da mu je dostave. Samo rijetki, kao knji-
ževnik Alija Isaković, imali su hrabrosti da mu izađu u susret
te poslije pet decenija dokumentiraju strašne četničke zločine
nad pripadnicima ovog naroda, posebno tokom Drugog svjet-
skog rata”, stoji, između ostalog, u Filandrinoj knjizi Bošnjaci
nakon socijalizma.
Filandra piše kako je “1990. godine duhovno stanje boš-
njačkog naroda bilo paradoksalno, jer je novi genocid bio pred
kućnim vratima, a o prethodnom se nije smjelo ili nije znalo
govoriti”, piše Filandra i nastavlja: “Zahtjevi Muslimana za
kulturnom i nacionalnom, tj. identitetskom ravnopravnošću
s drugim narodima Jugoslavije nisu uvijek blagonaklono pri-
mljeni, i to prije svega u Srbiji. Svaki iskaz njihovog javnog
potvrđivanja posmatran je s podozrenjem, sve do optužbi za
islamski fundamentalizam kao glavnu prijetnju jedinstvu ju-
goslavenske države...”
Ideja o osnivanju muslimanske stranke, koja se prema tvrd-
njama Ismeta Kasumagića, mladomuslimana i osuđenika u

42 28/5/2020 STAV