Page 48 - STAV broj 157

DRUŠTVO

nebesko plavetnilo i pogled što puca. Ja “A to Divoševo evanđelje, je li ono bo- te postade fratar. Otvori mu se put ka
sam tu ljepotu osjetio i ljubav se rodila, gumilsko, je li srebreničko?” – “Ne mogu Ugarskoj i postade filozof, i tu mu ne bi
a o njoj gotovo ništa nisam znao, kao što ti s pouzdanjem reći, Zlatonosovići i Ti- kraj, smiri se, završi u Italiji kao teolog,
ti ne znaš, i nije to sramota, a Gradina horadići usorski su i srebrenički, Divoš posvetio se nauci Bogu i svetom životu.”
stara, čuvena, srebrena.” je Tihoradić, a evanđelje, pisano našom
lijepom bosančicom Divoševo, a ti vol “Dobro, a je li grad sačuvan od nevo-
OD STJEPANA BANA… vako, vol onako, sama zaključi. Eto to- lja?” – “Gradina se nagledala svega, lje-
liko, da ne silim, isto kao što ne mogu s pote i zuluma, takav je život, med i jed.
“A kol’ko je star taj grad?” – “To je pouzdanjem reći ni ko me sagradi. Zna Ima li veće nesreće od rata, kada sva zla
davno bilo, u srednjovjekovnoj bosanskoj se da je Stjepan II Kotromanić sagradio iz mraka na svjetlo izmile, a ovdje ga je
državi grad je pripadao Usori, kao i tvoj srednjovjekovnu bosansku prijestolni- bilo između mađarskog kralja Ludviga I
Doboj, a prvi put je spomenut 1333. go- cu Bobovac, možda ga je i ovdje povukla velikog i bosanskog bana Tvrtka I Ko-
dine, tada je gradu rođendan, a njegovo neimarska želja, pa je koji kamen složio. tromanića. Kralj je sa svojom vojskom
je sjeme ranije posijano. Tada te godine, Volio je da gradi kao i njegov nasljednik, poveo rat protiv srednjovjekovne Bosne,
eto tu, baš pod kamenim zidinama, Stje- bosanski ban i prvi bosanski kralj Tvrtko, bijaše to davne 1363. godine. Na to ga je
pan II Kotromanić, ban bosanski, nakon a Tvrtko je gradio na dobro pripremljenim navela mržnja za zatiranjem paterenskog
rođenja svog sina dao je da se napiše po- Stjepanovim temeljima, ali tako i treba, učenja. Mnogi babun u tom ratu glavu
znata Srebrenička povelja i Dubrovčanima vazda su mlađi živjeli na ramenima sta- zgubi. Iste godine opet nadrije, po drugi
u njoj, toj povelji, darovao otoke Ston, Rat, rijih, ili na ramenima predaka.” put na Bosnu i grad Srebr’nik, a grad se
Prevlaku i otoke oko Rata. I u toj povelji držao hrabro, u njemu sve junak do juna-
darova, Stjepan ban bosanski, Ragusi ime, “Dobro, a kako grad dobi ime?” – “Ra- ka. Pod njegovim zidinama pade mnogo
jer se Ragusa u tom dokumentu prvi put zne su se priče o tome ispredale. Govo- sasječenih mađarskih glava. U borbama
spominje današnjim imenom Dubrovnik, raše kako ga sagradila jedna od triju kra- nestade, ili bi ukraden veliki državni pe-
kamen na kamenu – kamen kamenu. Eto, ljica. Prva je napravila grad visoko, gdje čat, što je predstavljalo veliki poraz i bru-
pa recite da nismo otvorene ruke.” leti ptica, pa grad dobi ime Soko! Druga ku za ugarskog kralja. Malo se predahlo,
grad što mu kamen na suncu i mjesečini pa dolaskom na kraljevski prijestol Sigi-
“Tako! Tu se Stjepanu rodio sin?” – srebrom sjaji, pa ga prozvaše Srebr’nik! smund Luksemburški ponovo predvodi
“Gdje se rodio otac Stjepan 1292. godi- A treća isto tako grad, pa ponese ime brojne vojne pohode, koji su se uglavnom
ne, kasnije se rodio i njegov sin, i kćera Gradačac! A ima i drugih izvora, ima i kretali župom Usora i u jednom od tih
mu se tu rodila, zvala se Elizabeta, bija- drugih priča koje zbore kako je Stjepan pohoda 1393. godine osvoji i Srebrenik.
še poljsko-ugarska kraljica – rođena tu u Kotromanić, prvi bosanski ban, koji je Helem, godinama ovdje bi mjesto najže-
Srebr’niku, kraljica, Elizabeta, Kotroma- imao vlastiti novac kovan od srebra i da šćih sukoba bosanske i mađarske vojske.
nić. Grad je imao svog bana, princezu, iz- je taj bosanski novac kovan upravo ovdje, Koliko su se vjetrovi sudarali i huk pra-
njedrio je kraljicu, dokument Srebreničku pod, oko ili u srebreničkim zidinama, pa vili, toliko su i vojničke sablje zveckale i
povelju, i šta još? I svoju ponosnu vlaste- sam grad po tom srebrenom novcu dobi boj zametale. Neće sila mira. Kralj nare-
lu, Zlatonosoviće i Tihoradiće, s grbom ime Srebr’nik!” di zapovjedniku grada Srebrenika Mate-
i ne samo grbom. Ovi drugi Tihoradići ju da grad dobro utvrdi uz pomoć dubro-
imali su i Divoševo evanđelje, kažu da je …I UGARSKIH RANA… vačkih majstora, da se može oduprijeti
apokrifno, iskrivljeno. Iskrivljeno kao
što su govorili da je iskrivljena bogumil- “A je li grad tvrd kao što su drugi bo-
ska vjera.” sanski gradovi tvrdi i šta se o njegovoj lje-
poti pripovijeda?” – “Najtvrđi, Srebr’nik
“A imate li stećke?” – “Imali smo i i uz njega Jajce, dva grada – dvije banovi-
stećke u obliku ploča na dva mjesta, na ne, Srebrenička i Jajačka. Eh! O njegovoj
dvije lokacije: Metljika i Mećava. Sada ih se ljepoti pjeva. Po njoj grad povezuju s
nemamo, kam u zemlju propao, ili ga je Travnikom, tako su ga i pjesme opjevale:
nečija ruka slomila, i s njim bosančicu, ‘Srebr’nika nema do Travnika nit njego-
to lijepo slovo, možda što nije znala pro- ve vode Bukovika.’ I nije to jedina pje-
čitati kako to obično po biljezima piše: sma koja je uz izvor Bukovik potekla i što
‘Ovi kami usjekoh na se za života, molju opjeva ljepotu grada. Tu se rodi i Franjo
seke bratijo i gospodo, nemojte mi kosti Bosanac, put ga odveo Mlecima, a njego-
pretresati!’ Pomeli ih ljudska ravnoduš- va pjesma otišla je još dalje. I nije jedini
nost i mećava. Nema stećaka, ali ne da koji je pronosio ime grada. Nedaleko, u
se sve uništiti, ostalo je ime, toponim, selu Seona, rođen je i fra Šimun Filipović.
po Babunima, danas Babunovići, neka- Otpreme ga roditelji u Kraljevu Sutjesku
da Babunovac.”

Razne su se priče ispredale o tome kako grad dobi ime.
Govoraše kako ga je sagradila jedna od triju kraljica. Prva
je napravila grad visoko, gdje leti ptica, pa grad dobi ime
Soko! Druga grad što mu kamen na suncu i mjesečini
srebrom sjaji, pa ga prozvaše Srebr’nik! A treća isto tako
grad, pa ponese ime Gradačac! A ima i drugih izvora, ima i
drugih priča

48 8/3/2018 STAV