Page 33 - STAV broj 439

stotinama požara u južnom dijelu zemlje, na svojoj koži iz dana u dan. Iz godine u promjene na snazi i toliko su evidentne
te olujno nevrijeme koje čupa stabla i godinu, iz sezone u sezonu dolazi do ek- da su prosječne globalne temperature u
ruši krovove praćeno gradom, nanoseći stremnijih klimatskih pojava u Bosni i prosjeku veće za 1,5 stepeni Celzijusa u
ogromne štete usjevima i materijalnim Hercegovini, mjerimo rekorde tempera- odnosu na predindustrijsko razdoblje za-
dobrima u sjevernijim dijelovima zemlje. ture zraka. Evo, prije nekoliko dana je u hvatile cijelu planetu Zemlju. Posljedice
Sve u jednom danu. Zenici ponovno izmjeren rekord za mje- osjećamo kroz turbulentnije vremenske
Toplotni talasi kakve smo imali prote- sec juli, 41 stepen Celzijusa, to je ustvari uslove. Treba naglasiti da te klimatske
klih dana povećavaju opasnost od gubitaka identičan rekord od prošle godine. Dakle, promjene ne idu u pravcu da ćemo ima-
ljudskih života, ne samo smrtnih slučajeva dvije godine zaredom u Zenici mjerimo ti ovdje saharske uslove, mi ćemo ovdje
koji su direktna posljedica oluja ili vru- vrijednost temperature koja je rekordna. imati i dalje četiri godišnja doba, jasno
ćina nego i onih indirektnih. Jer vrućina Ovih dana smo imali toplotni val koji je izdiferencirana u pogledu temperatura
je tihi ubica. Kada postane prevruće, srce donio vrijednosti temperature zraka na i padavina, međutim, u svim tim godiš-
brže pumpa, krv se ubrzava i organi po- nivou crvenog upozorenja, dakle izuzet- njim dobima imat ćemo ekstreme kakve
činju otkazivati. Stres preplavljuje tijelo no toplo, i nakon toga imali smo ekstrem imamo ovoga ljeta, upravo to je posljedi-
dok se bori da se ohladi. Unutrašnje tem- u jednom drugom obliku, a to je oluja ca klimatskih promjena, kretanje iz ek-
perature rastu od normalne (37 C) preko koja je uzrokovana velikim oblačnim si- strema u ekstrem. Svi su saglasni da se,
grozničave (38 C) do smrtonosne (40 C). stemom, takozvanom superćelijom, koja osim porasta srednje temperature za 1,5
Mnogi ljudi koji većinu vremena provo- je dodatno osnažila baš zbog te energije stepeni, posljedice ogledaju i u promje-
de napolju, kao što su poljoprivrednici i koja se u prizemnim slojevima atmosfere ni padavinskog režima. Posljedice koje
građevinari, umiru direktno od toplotnog akumulirala tokom toplotnog vala pa su trpimo a koje nose veći rizik jesu pojava
udara. Ali daleko više života odnese bolest i posljedice te oluje bile dramatične, bilo češćih ekstrema koji su sve intenzivniji”,
srca, pluća i bubrega koja se pogorša po je i smrtnih slučajeva. Tako da klimatske objašnjava Bakir Krajinović iz Federal-
vrućem vremenu. Istraživanja pokazuju promjene nisu nešto novo ni u Bosni i nog hidrometeorološkog zavoda.
da je broj smrtnih slučajeva od vrućine u Hercegovini. Već je 20-ak godina stručna i Prema njegovim riječima, tokom 135
Evropi prošlog ljeta iznosio 61.672 ljudi. naučna zajednica saglasna da su klimatske godina hidrometeorološke službe u BiH
Sve je ovo posljedica klimatskih pro-
mjena. Spaljivanjem fosilnih goriva i uni-
štavanjem prirode ljudi su zagrijali planetu
za 1,5 C iznad predindustrijskog nivoa.
To je podiglo prosječne temperature na
gotovo cijelom kopnu na planeti i učinilo
toplinske valove toplijim i vjerovatnijim.
Temperature su uvijek prirodno varirale.
Ali povećanje prosjeka znači da nasumični
skokovi temperature sada idu oko osnovne
linije koja je viša nego u prošlosti. U Evropi,
koja se zagrijala za skoro dvostruko više od
globalnog prosjeka, to znači manje ekstre-
mne hladnoće, ali više ekstremne vrućine.
1980-ih, kada je planeta bila 0,5 C to-
plija nego prije industrijske revolucije,
Evropa je iskusila pet do sedam dana to-
plotnih talasa svake godine. Ovaj se broj
već više nego udvostručio kako se svijet
zagrijao iznad 1 C. Porast razine mora (u mm)
Ako se planeta zagrije za 2 C, prosje-
čan broj toplotnih dana povećat će se tri
puta u sjevernoj Evropi i šest puta u juž-
noj Evropi. Užareni toplotni talas koji je
pogađao jednom u jednom vijeku će po-
gađati svakih pet godina u sjevernoj Evro-
pi i svake druge godine u južnoj Evropi.
PRIRODA NAS OPOMINJE
“Klimatske promjene na globalnom,
ali i lokalnom nivou, posljedica su 150
godina nemara prema prirodi, prema
atmosferi. Industrijalizacijom i drugim
našim aktivnostima zagađujemo atmos-
feru do te mjere da smo danas došli do
granice kada se atmosfera, odnosno pri-
roda, pokušava vratiti u neku normalu na
način da nas opominje non-stop elemen-
tarnim nepogodama i ovim ekstremima
koje i mi u Bosni i Hercegovini osjećamo Površina prekrivena ledom

STAV 4/8/2023 33