Page 35 - STAV broj 439

elementarnim nepogodama koje će biti
češće i intenzivnije. Zamislite koja će
energija biti u atmosferi tada. Ako mi
danas imamo toplotni val od pet dana s
temperaturama 40 stepeni i ovakve oluje
kao prije neki dan, kakve će tek oluje biti
2100, kada ti periodi ekstremno visokih
temperatura budu tri puta duži s neko-
liko stepeni višim vrijednostima tempe-
ratura, zamislite koliku će energiju moći
dobiti jedna oluja kao što je bila ona 19.
jula 2023. Morat ćemo što prije i svi skupa
raditi”, kaže Krajinović.
Svi se možemo složiti oko toga da se
klima dramatično mijenja. Međutim, ono
oko čega se ne slažemo jeste zbog čega se
mijenja. Neki tu vide razne teorije zavjere
negirajući utjecaj klimatskih promjena,
neki, opet, krivce za klimatske promje-
ne vide u industriji, saobraćaju, poljopri-
vredi... Ali prvo trebamo krivce tražiti u
nama samima, svako od nas pojedinačno.
Treba stati pred ogledalo i zapitati se šta
sam ja učinio atmosferi, pa tek onda gle-
dati druge, veće sisteme poput industrije, Rast prosječne temperature
saobraćaj, poljoprivrede, energetskog sek-
tora i svega onoga što emituje stakleničke Kao prvo, klimatska kriza je mnogo ne razumije u potpunosti, često se odlu-
gasove. Ako mislite da nisu odgovorni za niži prioritet za većinu ljudi od drugih čujemo zanemariti je kao način da zašti-
emisiju stakleničkih plinova, samo na tre- životnih pitanja, kao što su ekonomija ili timo svoje emocionalno ja. “Zaista smo,
nutak razmislite koliko dnevno koristite inflacija. To ne znači da nismo zabrinuti, zaista dobri u izbjegavanju stvari koje
automobil, kupujete li industrijske proi- barem donekle. nam smetaju u mnogim slučajevima”,
zvode, koliko energije trošite proizvedene kaže ona. „To je poricanje.“
korištenjem ćumura… JESMO LI ZABRINUTI ZA PLANETU Međutim, kako više vremenskih do-
Naravno, ne treba se odreći svega, in- Brian Lickel, socijalni psiholog koji gađaja koje vidimo ovog ljeta pogađa veći
dustrije ili energije, sve to možemo nasta- istražuje ljudske odgovore na prijetnje, broj ljudi, to poricanje moglo bi biti teže
viti koristiti, ali moramo početi razmiš- kaže da nismo dizajnirani da dugo osta- održati. „Što više ljudi ima direktna isku-
ljati zelenije. Vidjeli smo da je atmosfera nemo u stanju visokog straha. stva s klimatskim promjenama, to su više
takva da ne možemo ispuštati stakleničke Emocionalni odgovor na klimatsku u stanju da ih percipiraju kao rizik“, re-
gasove u atmosferu a da nam to ne dođe krizu – čak i ako se osjećamo uplašeno kla je Clayton.
na naplatu. tokom epizode olujnog nevremena ili Međutim, prema Lickelu, pitanje da
Uprkos činjenici da živimo klimatsku opasnosti od šumskog požara – sličan je li su ljudi dovoljno uplašeni klimatskom
katastrofu, jasno i naučno potvrđenu kao onome što mnogi ljudi koji žive u ratnim krizom moglo bi biti pogrešno postavljeno.
posljedicu 150 godina uništavanja plane- zonama mogu doživjeti, rekao je Lickel. To je zato što strah nije uvijek najbolji mo-
te, većina ljudi ne strahuje za budućnost Dok su u početku, prijetnja od bombi i tivacijski faktor za akciju. Promjene koje
naše planete. Zašto je to tako? napada neminovna je i krajnje zastrašu- moramo napraviti kao vrsta kako bismo
juća, na kraju se oni koji ostanu na tim se suočili s klimatskom krizom jesu ogro-
prostorima donekle prilagode životu u mne i logističke, tako da vjerovatno nemaju
kojem prijetnja postaje samo još jedna nikakve veze s individualnim odgovorom
stvar s kojom se svakodnevno suočavaju. na strah bilo koje osobe. „Prizivi na strah
Iako klimatska kriza brzo mijenja našu mogu biti efikasni za stvari poput pušenja
planetu na geološkoj vremenskoj skali, na cigareta, ako ljudi znaju šta mogu učiniti
ljudskoj se promjene dešavaju relativno spo- da se pozabave prijetnjom“, rekao je Lic-
ro. To znači da čak, i ako vidimo tempera- kel. Ali ogromno, sporo i složeno pitanje
ture koje postavljaju rekorde ili doživimo klimatske krize nema puno odgovora na
strašnu oluju, te pojave će postati nova nor- individualnom nivou. Većina nas se osje-
mala u vremenskom periodu naših života. ća – i zaista jeste – prilično bespomoćno.
„Skeptičan sam da će doći do događaja koji Clayton i Lickel se slažu da ne bi-
će nas katalizirati više od bilo koje stvari smo trebali zanemariti realnost klimat-
koje su se već dogodile“, rekao je Lickel. ske krize, ali ne upijati svaku lošu vijest
Ljudi imaju tendenciju da se prilago- o tome i poduzeti korake za ublažavanje
de svojim stresorima, kaže Susan Clayton, vlastitih strahova. Naša sposobnost da na
psihologinja koja proučava odnos izme- kraju izvršimo promjene, velike ili male,
đu ljudi i prirode. Budući da klimatska direktno je povezana s načinom na koji
kriza nije nešto s čime se možemo nositi upravljamo stresorima koji dolaze zajed-
u ovom trenutku, a većina ljudi je čak i no s ovim problemom. n

STAV 4/8/2023 35