Page 40 - STAV broj 439

DRUŠTVO

O izučavanju tema iz Drugog svjetskog rata

ŠTA SU NAM ZATAJILI ILI

ZAŠTO JE VAŽNO DA BOŠNJACI

PIŠU SVOJU HISTORIJU

Milorad Ekmečić zaključio je da je lokalno muslimansko stanovništvo odgovorno za likvidaciju
sarajevske jevrejske zajednice. Za ubijanje Jevreja optužio je čitav jedan narod, kome podmeće
hrvatski identitet, odnosno ustaštvo. Očigledno je nastojanje poput onog Hasanbegovićevog da se
„dokaže“ da je JMO u ratnom periodu postojala i da su Bošnjaci podjednako krivi za sve ono što
se dešavalo. U principu je riječ o ulaznici u Beograd ili Zagreb. Cijena te ulaznice je ista. Zagreb i
Beograd uspješno se peru od fašizma i na kraju će ispasti da su najveći/jedini fašisti u Drugom
svjetskom ratu bili Bošnjaci, a „slučaj“ Mustafe Busuladžića vodi se upravo s tim ciljem.

Piše: Senija MILIŠIĆ Niz je otvorenih pitanja koja nalažu Sve to još uvijek nije bilo dovoljno.
smjelije otvaranje tema. Naša prošlost Zašto? Zato što se historija Drugog svjet-
ispunjena je nepravdama, stradanjima, skog rata u Bosni i Hercegovini izučavala
asovna je pojava da se autori ona traži valjana objašnjenja i odgovore manje. Dolazi novi rat i pojačani interes
koji nisu historičari bave te- u interesu dostojanstva žrtava, vladavine za historiju Bosne i Hercegovine, u pr-
mama iz historije. Sami histo- prava. vom redu stranaca. Strani autori u veli-
Mričari suzili su polje istraži- koj su mjeri prezentirali tendenciozne i
vanja i time otvorili put da svako može ODSUSTVO KRITIČKOG PRISTUPA reducirane slike iz Drugog svjetskog rata
pisati historiju. Bavljenje požarom Dru- HISTORIJSKIM IZVORIMA i, premda su stavovi i teze koje zastupaju
gog svjetskog rata, koji na ovim prosto- Dr. Rasim Hurem i Seka Brkljača neki od njih najblaže rečeno diskutabilne,
rima još uvijek traje, zahtijeva puno vre- prezentirali su 1999. godine na naučnom kod nas se vrlo rijetko propituje ispravnost
mena, rada i ponajprije timski rad, čega skupu domete historiografske literature njihovih javno izrečenih stavova. Njihov
još uvijek nema. o Bosni i Hercegovini u Drugom svjet- način mišljenja, idejna opredijeljenost s
Rat u Jugoslaviji od 1941. do 1945. skom ratu objavljene nakon 1980. godine kojom se ne moramo uvijek složiti, ocjena
nije naučno u cjelini proučen, ponajviše u zemlji i inostranstvu. U odnosu na prvi naučne vrijednosti – ukupno i pojedinač-
iz ideoloških razloga, ali i zbog činjeni- takav skup, održan 1982, bibliografska no – jeste stvar naučne kritike. Imamo li
ce da je po unutrašnjem karakteru riječ o građa bila je kvantitativno plodna, što je naučnu kritiku?
najsloženijem ratu koji je vođen u Evro- potvrđivao i pregled koji su sačinili. Pre- Drugi veliki nedostatak jeste nemo-
pi. „On je u sebi sadržavao brojne nasla- ovladavali su radovi posvećeni NOR-u s gućnost pristupa određenim fondovima,
ge: nacionalne, vjerske, klasne, socijalne, raznih aspekata. Od sredine 80-ih javlja- kao i izdavanje arhivske građe. Evidentan
historijske, koje su, ovisno od društvene ju se monografije mjesta i određenih po- je nedostatak istraživanja, naročito kada
sredine, bili njegovi dodatni aspekti.“ dručja. Nakon toga su uslijedila sjećanja je riječ o žrtvama u Bosni i Hercegovi-
Po završetku Drugog svjetskog rata aktera iz rata. Politička zbivanja u Jugo- ni u Drugom svjetskom ratu. Odsustvo
u Jugoslaviji su bili stalni i sistematski slaviji od 1986. do 1988. donijela su iz- kritičkog pristupa historijskim izvorima
zahvati i interpretacije i reinterpretacije vjesni zaokret u historiografiji pa glavna ne doprinosi prevazilaženju nedostatka
ratnog perioda. Prošlost je prilagođavana područja istraživanja postaju: nacija, poli- cjelovitosti.
dnevnopolitičkim ili strateškim potrebama tika, političke stranke; okupacija i NDH; U historiografskoj produkciji nakon
i ona je postajala ono što se „dogovori“, pa NOR i NOP; ideja Velike Srbije i četnič- 2000. godine nastupa zastoj. U odnosu
se revidiranje i prepravljanje historije vrši ki pokret; stradanja, zločini, holokaust; na ranije dvije faze o kojima je bilo riječi,
neovisno od činjenica i dokumenata. Po- Bosna i Hercegovina u periodu 1941. do broj novih naslova jeste u padu. Značaj-
znato je da nečiju historijsku ulogu može 1945. Pojačan je interes za nacionalnu no je pomenuti da je knjiga E. Redžića
ocjenjivati jedino historijska nauka, da je historiju, historiju vjerskih zajednica, za Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom
ta nauka u Bosni i Hercegovini u dubo- političku, socijalnu i kulturnu historiju ratu objavljena na engleskom jeziku 2005.
koj i teškoj krizi, te da „mnogobrojne re- naroda, razvoj njegovih institucija, pro- godine. Od autora koji su se bavili i bave
ljefne dionice iz historije BiH u Drugom cese i faze njegove integracije u modernu ovim periodom ističemo domaće: S. Ban-
svjetskom ratu iziskuju znatno slojevitiji, naciju. Zatim vojne teme, zločini, geno- džović, A. Jahić, R. Hurem, iz Hrvatske
objektivniji, deideologizirani pristup“. cid, ljudski gubici. I. Goldštajn, a od stranaca X. Bugarel,

40 4/8/2023 STAV