Page 30 - STAV broj 307
P. 30

DOSIJE: HUSEIN EF. ĐOZO



          počinili neke ratne zločine i druga dje-
          la koja su predstavljala kršenja ratnih
          prava. Međutim, razmjere tih zločina
          trebaju utvrditi objektivni istraživači”,
          smatra Bernwald.
            “U referatu Zemaljske komisije na-
          vodi se da su pripadnici 13. SS divizi-
          je za vrijeme svog boravka u Bosni, od
          marta do oktobra 1944. godine, ubili
          1803 civila, sve mirnog neboračkog
          stanovništva. Ti brojevi su bez sumnje
          pretjerani, ali ću ih koristiti za uspo-
          redbu”, piše Bernwald, nastavljajući:
          “Četnici Draže Mihailovića su na geo-
          grafski znatno manjem području Bijelog
          polja, Pljevalja, Priboja, Čajniča, Foče
          za svega pet dana, od petog do desetog
          februara 1943. godine, prema vlastitim
          izvještajima, ubili čak 9200 muslima-
          na, od čega 8000 žena, djece i staraca.”
            Tokom suđenja u Sarajevu, nakon
          Drugog svjetskog rata, pred Vojnim
          sudom Husein Đozo kazao je da mu je
          bilo naređeno da se priključi SS divi-
          ziji i da nije imao izbora nego da po-
          sluša. Sud je odbacio njegove tvrdnje,
          ustvrdivši kako je bilo dobro poznato
          da su dobrovoljci u SS trupama bili po-
          svećeni fašisti koji su se priključivali
          SS trupama. Sud je dodao kako Đozo,
          kao intelektualac i vjernik, nije mogao
          biti natjeran u SS nego im se priključio
          svojevoljno.                      prava u periodu od pet godina. Prava   putovanja u inostranstvo i redovno se
            Ovakav zaključak donesen je kako bi   su mu vraćena 1952. godine.   odazivao na informativne razgovore.
          se dokazala teza komunističkih vlasti da   Bohleru i Gerwathu sumnjivo je što   Na posljednjem je bio nekoliko mjese-
          su tadašnji muslimanski intelektualci   je Đozo, za razliku od nekih drugih,   ci prije smrti.
          imali mogućnost izbora, mogli su odba-  osuđen na relativno nisku kaznu, na-  Bio je svjestan da je Partija znala
          citi zvaničnu politiku tadašnje Islamske   pominju da svi autori koji su se bavili   za njegovu ratnu prošlost i tako se i
          zajednice i ne poslušati naredbe uleme.   ovom temom primjećuju da se u pre-  ponašao. Međutim, kako tvrde Bohler
          Đozo je pred Vojnim sudom osuđen po   sudi nigdje ne pominje služba u SS di-  i Gerwath, 1979. godine osjećao se na-
          dvije tačke, jer je služio kao imam 28.   viziji. Nema ništa zapisano o Đozi kao   padnutim i diskreditiranim u knjizi
          regimente 13. gorske SS Handžar di-  SS Hauptsturmführeru niti o njegovim   Parergon Derviša Sušića. Nakon godi-
          vizije i jer je podizao moral vojnicima   vezama s muftijom Huseinijem. Nakon   na šutnje, i uz dozvolu Partije, Sušić je
          svoje jedinice. Također, navedeno je   što je odslužio svoje i nakon što su mu   pokrenuo narativ o Handžar diviziji,
          da je od jula do novembra 1944. godi-  vraćena sva građanska prava, Đozo je   a Parergon je objavljen u Oslobođenju.
          ne radio kao direktor škole za imame u   nastavio raditi, ovaj put pod budnim   Iako nije direktno prozvao Đozu, Sušić
          njemačkom gradu Gubenu. Osuđen je   okom Komunističke partije. Svaku   je povukao paralelu između njemačke
          kao narodni neprijatelj na pet godina   je svoju aktivnost uredno prijavljivao   vojske i rukovodstva Islamske zajednice
          zatvora i na oduzimanje svih građanskih   vlastima, prijavljivao da je pozvan na   tokom Drugog svjetskog rata i Islamske
                                                                               zajednice iz 1970-ih, koja je, po Sušiće-
                                                                               vom mišljenju, ponovo zavodila musli-
                                                                               mane. Preporod, koji je uređivao Đozo,
          Kada su presude pripadnicima divizije u pitanju, nema                polemizirao je sa Sušićem tvrdeći da
                                                                               on svojim pisanjem ugrožava socijal-
          podataka o tome koliko je ukupno njenih pripadnika                   ni mir i kalja islam. Ipak, Đozo je bio
          pogubljeno u danima nakon rata. Sudbinu onih koji su                 primoran da se povuče s čela Preporoda,
                                                                               ali i s većine drugih dužnosti. Prestao
          nestali u masovnim grobnicama u Sloveniji i Hrvatskoj                je objavljivati, a svojim je prijateljima
                                                                               kazao kako je “njegovo pero slomljeno”.
          vraćajući se kući izbjegli su neki, uglavnom oni mlađi               Đozo je tako drugi put osuđen, ovaj put
          ili kasnije mobilizirani koji su završili u logorima,                ne na Vojnom sudu. Njegova javna osu-
                                                                               da bila je demonstracija moći Komu-
          na prisilnom radu ili po zatvorima. Sama pripadnost                  nističke partije, koja je tako ukorila i
                                                                               poslala poruku čovjeku koji je postao
          diviziji bila je inkriminacija.                                      previse utjecajan i moćan.     n



         30  21/1/2021 STAV
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35