Page 25 - STAV broj 307

praksa i primjena koja je već u mnogom za-
starjela i prevaziđena. Ipak, nova predstava
o islamu koju treba da razradi Fakultet neće
niti smije imati pokušaj prilagođavanja učenja
islama savremenim sistemima i teorijama.”
I sam čin utemeljenja i otvaranja Fa-
kulteta bio je rezultat višegodišnjih plan-
skih i sistemskih aktivnosti i propitivanja
opečaćenih Odlukom Vrhovnog islamskog
starješinstva u SFRJ i Sabora IZ-e. Tek je
tada višedecenijski bošnjački san o visokoj,
islamskoj, odgojno-obrazovnoj i naučnoj in-
stituciji realiziran. Fakultet islamskih nauka
danas je jedan od četiri fakulteta koji djeluju
u okviru Islamske zajednice u Bosni i Her-
cegovini te uz Katolički bogoslovni fakultet
jedina teološka visokoobrazovna ustanova
u akademskoj zajednici Univerziteta u Sa-
rajevu, u kojoj djeluje ukupno dvadeset i
dva fakulteta, tri akademije i pet instituta.
Ono po čemu se Đozo, također, isti-
cao u svom vremenu jesu njegove fetve ili
odgovori na pitanja koja mu je uglavnom
postavljao narod, vjernički puk, “obične
džematlije”. Đozine fetve pripadaju redu
najčitanijeg žanra islamske literature u
vremenu od 1960. do 1980. godine. Pri-
pokretanje. U tematskom broju Glasnika odgajanje visokokvalificiranog vjerskog ka- tom su njegove fetve i svojevrsni svjedok
VIS-a posvećenom osnivanju i otvaranju dra. (...) Ova interpretacija obuhvaća, na pr- toga vremena, ogledalo tadašnjih najširih
Islamskog teološkog fakulteta on je zapisao: vom mjestu, strogo naučni prilaz izučavanju islamskih praktičnih interesiranja, pa do-
“Ovo osnivanje je sinteza povijesnog na- osnovnih koncepcija i principa islama. Mi nekle i duhovnih raspoloženja. Fetve, ili
stojanja muslimana u ovim krajevima da se na smatramo da se na ovom Fakultetu islamska mišljenja i odgovori, koje je davao Husein
našem tlu, prema našim potrebama i uslovi- misao mora izučavati u njenim izvornim kon- Đozo posjedovale su zvaničan karakter. Iza
ma, stvara i priprema visoko-obrazovni vjerski cepcijama i principima. Ranije se, nažalost, tih mišljenja i odgovora uglavnom je stajao
kadar. (...) zadatak Fakulteta je dvojak: 1) Na- i sada na mnogim islamskim univerzitetima autoritet tadašnjeg najvišeg izvršnog tijela
učni – razrada nove savremene interpretacije islam, uglavnom, izučavao i izučava ne kao Islamske zajednice, ili Vrhovno islamsko
islamske misli i 2) Pedagoški: Obrazovanje i misao, koncepcija i princip, nego kao određena starješinstvo (VIS). n

Mehmedalija Hadžić

ĐOZO PRIPADA VRHU MISLILACA U MUSLIMANSKOM SVIJETU

Želim istaći da se ponosim činjenicom što sam u ranoj fazi svoga i vrijeme, što i jest osnovna svrha ljudskog postojanja. Naravno,
obrazovanja bio učenik Huseina efendije Đoze, da bih kasnije, na- drugo je pitanje koliko je on u tom časnom nastojanju uspio. I ko-
kon povratka sa studija u Maroku, s njim dugo vremena radio, prvo liko je uspjela ta plejada muslimanskih mislilaca (Afgani, Abduhu,
u redakciji lista “Preporod”, a potom na projektu prijevoda Buha- Rida, Mevdudi, Ibn Badis, Ibn Ašur, Alal-Fasi i dr.) kojoj je on, po
rijine zbirke hadisa (recenzija i redaktura). Prema tome, zahvalju- duhu i ideji, pripadao i o kojima je vrlo često s radošću govorio kao
jući dragom Bogu, imao sam priliku dobro upoznati svestranu, vi- o svojim učiteljima i pretečama. Da bismo bili iole pravični prema
šedimenzionalnu ličnost Profesora. Stoga, odgovorno kazujem da njima, morali bismo sebe zamisliti u sličnim ulogama koje su oni
je Husein efendija Đozo najznačajniji muslimanski mislilac u nas u imali i u okolnostima koje su ih okruživale, u vrijeme pune nadmoći
prošlom stoljeću, naš najveći reformator na području islamske mi- zapadnog i potpune nemoći muslimanskog svijeta, u doba idolizi-
sli i pripada vrhu mislilaca u muslimanskom svijetu koji su dali go- ranja znanosti i tehnologije i sataniziranja tradicije i religije. Ovi lju-
lem doprinos u pokušaju da svojim razumijevanjem Božije Poruke di, među njima i naš Husein efendija, za razliku od drugih brojnih
ljudima i promišljanjima duha novog vremena pomognu muslima- mislilaca i alima, svojom su voljom odlučili preuzeti odgovornost,
nima da valjano odgovore na izazove s kojima su se suočili i tako angažirati se. U tome je njihova zasluga i hrabrost, jer preuzimanje
se što lakše i bezbolnije uključe u tokove i procese koji su obilježili odgovornosti uvijek predstavlja rizik i stoga mnogi zaziru od toga.
20. stoljeće. Ovo, između ostalog, proistječe i iz činjenice da je bio Husein efendija je pojave i procese vidio kao izazove, a ne samo
aktivan član nekoliko najznačajnijih islamskih institucija u svijetu. kao prolazna stanja. Zato se on angažirano upustio u ove izazove
Husein efendija Đozo bio je potpuno svjestan činjenice da musli- i tako se kao ličnost stavio u pitanje, bio otvoren prema problemi-
manski mislioci moraju učiniti dodatan intelektualni napor kako bi ma koji su dolazili odasvud “kojima ne treba samo odolijevati nego
opće kur’anske koncepcije, načela, ideje i poruke bili kadri promi- koje treba povesti u susret svijesti konačnosti ljudskog činjenja i
sliti, razumjeti i razraditi na način da to pomogne muslimanima, a i djelovanja, ali istodobno i svijesti beskrajnog zadatka rješavanja.”
drugima da dostignu puninu života i svijeta, bez obzira na prostor

STAV 21/1/2021 25