Page 24 - STAV broj 307

DOSIJE: HUSEIN EF. ĐOZO

Ostavština Huseina ef. Đoze
MODERNISTIČKI

MISLILAC, AKTIVISTA

I TUMAČ KUR’ANA

Među bošnjačkom ulemom ime Huseina ef. Đoze zauzima, nesumnjivo, prvo mjesto na mnogim
područjima. Posebno je to neupitno kad je posrijedi Đozina pisana riječ, njegov rad u organiziranju
Islamske zajednice u BiH i u bivšoj Jugoslaviji, potom angažman u staleškom ulemanskom
udruženju, Ilmijji itd. Pritom valja istaknuti da je Husein ef. Đozo ostao upamćen i kao znameniti

profesor Gazi Husrev-begove medrese i Islamskog teološkog fakulteta. U svim je ovim pobrojanim
područjima Husein ef. Đozo bio vezan za struku u specijalističkom značenju te riječi.

Piše: Hamza RIDŽAL juga Afrike do Bosne. Husein ef. Đozo sve doslovnim prijevodom. ‘Abduhu, navodi
temeljne ideje u tumačenju Kur’ana crpi Karić, lamentira nad tim da je insistiranje
iz ‘Abduhuove intelektualne ostavštine. na samo jednom cilju i svrsi tefsira odvratilo
mnoge komentatore Kur’ana od temeljne
usein ef.Đozo ostao je upamćen ‘ABDUHUOV UČENIK nakane Božije Knjige, što ih je dovodilo do
kao čovjek koji je modernizirao ‘Abduhuov modernizam sastojao se u mnogih mezheba (madāhib – pravnih škola)
Islamsku zajednicu, otvorio isticanju neodvojive veze između šerijata i koji su bili uzrokom da se zaboravi istinski
HFakultet islamskih nauka, (raz)uma. Veliki broj islamskih modernista duh \ smisao\ značenje Kur’ana... Đozo će,
pokrenuo islamske informativne novine ‘Abduhuove provenijencije snažno je podr- pak, ove ‘Abduhuove riječi prepričati tako
Preporod. Istovremeno, ostao je upamćen žavao ovo načelo, ističući da se u razradi što će insistirati na “duhu Kur’ana” koji,
kao najveći izdanak modernizma u islam- šerijatu mora oslanjati na um i razum, jer Đozo to ponavlja više puta, bivši komen-
skoj misli u Bosni i Hercegovini. I njegovi “ono što se slaže sa (raz)umom jeste u sa- ta(to)ri Kur’ana nisu zahvatali.
poštovaoci i kritičari slažu se u ocjeni da je glasnosti i sa šerijatom, a vrijedi i obratno“. Međutim, Karić ističe da već imamo
svojim promišljanjem islama unio neophod- Razum i šarijat (šerijat) nisu oprečni, tvrdili mnogo studija koje ne bi odobrile nijednom
nu svježinu u našem promišljanju vlastite su, jer je razum dar od dragoga Boga kao i modernisti, od ‘Abduhua do Đoze, uteme-
tradicije. Po vokaciji je bio mufessir – tumač sam šarijat. Otuda Đozo u nebrojeno mnogo ljenost tvrdnji “da se (u klasičnom periodu
Kur’ana i nije se libio upotrijebiti metodo- varijacija govori o Kur’anu kao “misaonoj tefsira) više tumačila kur’anska riječ nego
logiju islamskog modernizma kako bi stu- cjelini u kojoj svaka islamska ustanova i misao...”, niti bi se mogla olahko potpisati
dentima i vjernicima otvorio nove vidike u propis imaju jasno određenu funkciju.” tvrdnja kako bivši metod “nije istraživao
čitanju kur’anskog teksta. Pišući o potrebi “Naravno, stav o Kur’anu kao ‘misa- i otkrivao osnovnu kur’ansku misao koja
interpretacije i egzegeze kur’anske misli, onoj cjelini’ u islamskom modernizmu se kao nit provlači... kroz svaku Kur’an-
Đozo u tekstu Vrijeme obnavljanja islama ‘Abduhuova tipa semiotički sasvim dobro sku riječ...” Djela ‘Abdulhalima Mahmu-
u Preporodu 1978. godine veli: “Smatram funkcionira, jer je modernizam te prove- da, Halafullaha Ahmada, Amina al-Hulija,
veoma sretnim okolnosti u mom životu i nijencije imao i ima svoju terminologiju i Fazlur Rahmana, Seyyida Hosseina Nasra,
razvoju, čim se osobito ponosim, što sam značenjski univerzum, ali bi se danas ite- Muhammada Husayna Tabatabaija itd. na
bio učenik šejha Mustafe Meragije, šejha kako mogli zapitati nije li tim modernistič- mnogim mjestima demantiraju ‘abduhuov-
Mahmuda Šeltuta i šejha Rešida Ridaa, ne- kim stavom željelo da se kaže da je Kur’an ski inspirirane optužbe klasičnih tumačenja
posrednih i odanih učenika Džemaluddina izručen samo razumskom dijelu čovjekove Kur’ana kao pukih formalističkih sistema.
Afganije i šejha Muhammeda ‘Abduhua.” cjeline?!”, pita Enes Karić u knjizi o Hu- Upravo su klasični komentari itekako po-
Đozo je u Bosni i Hercegovini djelovao sein-efendiji Đozi publiciranoj u ediciji znavali ono što se u današnjoj hermeneutici
kao eksponent obnoviteljskog i moderni- Dobri Bošnjaci, nagovještavajući smjerove imenuje holističkim pristupom Kur’anu.
stičkog angažmana Muhammeda ‘Abduhua, u kojima su se kretale kritike islamskog
jednog od najvažnijih reformista islamskog modernizma, pa i Đozinog vjerskog anga- OSNIVANJE FAKULTETA ISLAMSKIH
svijeta koji je ostavio neizbrisiva trag u po- žmana. Đozine napomene i o drugim vr- NAUKA
vijesti ideja orijentalno-islamske civiliza- stama metodologije tumačenja Kur’ana u Husein ef. Đozo bio je jedan od idej-
cije i imao sudbonosan utjecaj na mnoge najvećoj mjeri inspirirane su spomenutim nih utemeljitelja Fakulteta islamskih na-
moderniste od Indonezije do Maroka, od ‘Abduhuovim predgovorom, negdje čak uka i jedan od najzaslužnijih za njegovo

24 21/1/2021 STAV