Page 25 - STAV broj 346

“Na Cetinju se 4. i 5. septembra osje- Nacionalna povijest naroda bivše Ju- Doslovno, sav politički i identitarni haos
tilo nešto od antejske snage crnogorskoga goslavije bila je marginalizirana ideološ- u Crnoj Gori samo je posljedica pokušaja
naroda. Ko bude spreman i sposoban da kih razloga radi, a u prostor u kojem je Srba da Crnogorcima ukradu povijest.
kaptira tu energiju, tu antejsku, slobo- nije bilo moguće skroz negirati ušli su Cijelo 20. stoljeće projekt asimilira-
darsku energiju Crnogoraca suverenista, Srbi. Kreirali su povijesne narative u nja Crnogoraca neometano se razvijao.
jednim potezom će zbrisati tu izdajnič- skladu sa svojim nacionalnim interesi- Za krajnju posljedicu imali smo učešće
ku vladu i zbrisat će sve ono što je Crkva ma. Koristeći socijalističku ideologiju, Crnogoraca ruku pod ruku sa Srbima u
Srbije napljačkala po Crnoj Gori”, rekao kroz obrazovni sistem usadili su ih u agresiji na Hrvatsku, djelimično i na Bo-
je u intervjuu za AntenuM crnogorski fi- misli i emocionalni registar prosječnog snu i Hercegovinu. Onoga trenutka kada
lozof Milenko Perović. građanina bivše države. je politički najjači među njima, Milo
Događaji na Cetinju, narod okupljen Primjera radi, Mojkovačka bitka iz Đukanović, shvatio da se Crnogorcima
na Belvedereu i na Adžovića krivini, spre- 1916. između Kraljevine Crne Gore i ne isplati savez sa Srbima, okrenuo im
man da tijelima spriječi ustoličenje mitro- Austro-Ugarskog Carstva percipirala se je leđa i poveo Crnu Goru u nezavisnost,
polita Joanikija u Cetinjskom manastiru, kao bitka jugoslavenskih naroda pro- te u uveo tu državu u NATO.
uistinu jesu bili signal da Crnogorci du- tiv okupatora i osvajača. Historiografi-
boko u emocionalnom registru nemaju ja, pak, potvrđuje da je riječ o doslovno VJERA U DRŽAVU, NE U KULTURU
identitarnih problema. Nemaju ga ni u dobrovoljnom žrtvovanju Crnogoraca da Ali obnova nezavisnosti Crne Gore,
vizualnom, sve demonstracije i protesti čuvaju “bratskom narodu” odstupnicu svjedoci smo, očigledno nije dovoljna da
Crnogoraca protiv nepočinstava prosrp- u njihovom bijegu preko Albanije. Bila se Crnogorci vrate samima sebe u sup-
ske Vlade u Crnoj Gori obogaćene su na- je to bitka u kojoj je crnogorska vojska stancijalnom smislu te da do kraja osvi-
cionalnim simbolima. Ali treći registar, desetkovana i praktično onemoćala da jeste vlastiti nacionalni identitet.
koji s prva dva (emocionalnim i vizual- se odbrani od srpske okupacije koja će Politička organizacija koja brani cr-
nim) ravnopravno učestvuje u formira- uslijediti 1918. godine. nogorski nacionalni identitet partija je
nju modela percepcije stvarnosti, time i Falsifikacija i ideologizacija historio- nastala na temeljima socijalističke ideo-
odluka kako u njoj učestvovati, auditiv- grafskih činjenica u srpskoj diskurzivnoj logije. Njeni su kadrovi mladi komunisti
ni / verbalni, očito je u rukama kreatora praksi u drugoj polovini 20. stoljeća ko- iz 20. stoljeća ili mlađi kadrovi koji ne
javnog mnijenja (političara, novinara, respondirala je sa socijalističkom ideolo- pamte totalitarni sistem, ali su praktič-
umjetnika) koji nemaju ili intelektualni gijom, pa se nesmetano razvijala. Jedan od no klonovi glavnih nositelja socijalistič-
ili moralni kapacitet da se emancipiraju
od ideološkog naslijeđa jugokomunizma.
Crnogorski suverenizam danas je u
rukama štovatelja anahronih vrijedno-
sti, pa je to jedan od razloga zašto su da-
nas Crnogorci u ozbiljnim problemima,
bez institucija koje mogu zaštititi njihov
identitet. A ključne institucije za oču-
vanje identiteta jednoga naroda svaka-
ko jesu jasno profilirana konzervativna
politička organizacija i religijska insti-
tucija. Crnogorska pravoslavna crkva
formalno postoji, a nacionalnu stranku
Crnogorci nemaju.
Više je razloga zbog kojih Crnogor-
ci nemaju nacionalnu političku organi-
zaciju: nedovoljno poznavanje vlastite
povijesti, ideologija temeljne suvereni-
stičke političke organizacije (Demokrat-
ske partije socijalista Mila Đukanovića),
diviniziranje institucije političke korek-
tnosti te promocija vrijednosti socijalnog
liberalizma koji se neznalački doživljava Crnogorski historičar Novak Adžić (na fotografiji) svojevremeno je u javnost iznio podatak da su u Crnoj
kao suštinska vrijednost Zapada, a ne kao Gori do 1921. godine “Srbi popalili više od 6.000 kuća i poharali veliki broj imanja. Više od 4.000 crnogorskih
njena principijelna posljedica (prava za građana je bačeno u tamnicu, a štotine žena i đevojaka obešćašćeno; strijeljali su ne samo muškarce, već i
seksualne manjine, primjera radi, samo žene i đecu. Riječju, zaveden je režim strahovlade koji predstavlja sramotu za Evropu i za XX vijek”.
su posljedica principa zaštite slobode in-
dividue, ne vrijednost po sebi). njenih ciljeva svakako je bio interes asi- ke ideologije. Suštinski, i jedni i drugi
miliranja Crnogoraca, što je velikosrpskoj se maćehinski odnose prema identitar-
SRPSKA KRAĐA CRNOGORSKE politici pragmatičan interes. nim pitanjima.
POVIJESTI U geostrateškom smislu, Srbiji je po- Identitarna pitanja za socijalistički
Opće je mjesto fakat da mali narodi treban izlaz na more. U identitarnom, ona pogled na život, kojim je opterećen cr-
na Zapadnom Balkanu slabo znaju vla- želi popuniti rupu u vlastitoj povijesti, nogorski javni prostor, drugorazredna
stitu, pa i povijesti svojih susjeda. Srbi, duboku skoro pola milenija. Od Boja na su, primat se daje državi. Fokus se stav-
pak, ostavljaju utisak da znaju mnogo, Kosovu do Prvog srpskog ustanka Srbi lja na silu birokratskog aparata, a ne na
ali na svoj metodološki čudan, može se nemaju šta reći o sebi. Zato im je po- kulturu naroda kojem država pripada.
reći “maštoviti” način. trebna Crna Gora kao “srpska Sparta”. Otuda i nade crnogorskih suverenista da

STAV 22/10/2021 25