Page 40 - STAV broj 346

DRUŠTVO

Merisa Karović-Babić

Sokolac. Da je, nakon što je zaliječena,
bila zatvorena u nekoliko logora i zatvo-
ra koje su držali pripadnici vojne i civil-
ne vlasti RS-a. Međutim, nakon detaljne
istrage, Karović-Babić otkrila je jednu od
najmučnijih i najtežih priča iz vremena
Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Otkrila
je iskaz koji je rahmetli Samija Šteta dala
saradnicima Instituta nekoliko dana nakon
što je razmijenjena. Razmijenjena je 30.
augusta 1994. godine. Tada je istražitelji-
Otkud Ago Šteta među ubijenima na Kazanima? Ago koji čak ma ispričala da je njen otac Ago (Lutvo)
nije ni bio Sarajlija, nije ni živio u tom gradu i vjerovatno nije Šteta živio s kćerkom i suprugom u selu
Šena Krena kod Rogatice sve do 19. au-
ni imao pojma gdje je Trebević niti je ikada i čuo za Kazane, gusta 1993. godine. U večernjim satima
kamo su oni koji su ukaljali obraz časnih branitelja Sarajeva tog augustovskog dana pripadnici oruža-
nih formacija RS napali su selo i pucali
poveli, ka planini iznad bistričkih mahala. na njihovu porodičnu kuću. U napadu je
Samija ranjena. Njena majka Nazija ubi-
ekshumacije tijela ubijenih na Kazani- Ago Šteta je do početka Agresije na jena je na kućnom pragu.
ma koja će kasnije, nakon što se država Bosnu i Hercegovinu sa suprugom i kćer- Ago i Samija su zarobljeni, a ranjenu
obračunala s odmetnicima, biti pokopa- kom živio u selu Šena Krena kod Rogati- 19-godišnju djevojku odvode u bolnicu na
na na improviziranom groblju u blizini ce. U svojoj su kući bili sve do ljeta 1993. Sokolac. “Na Sokocu je provela 26 dana na
stadiona Koševo. godine. “Radi se o jednoj zaista teškoj ži- liječenju, a nakon liječenja je prebacuju
Ime Age Štete među ubijenima na votnoj sudbini cijele porodice”,, priča za u stanicu policije u Rogatici, gdje je za-
Kazanima godinama je mučilo i Merisu Stav Merisa Karović-Babić dok prolazi tekla oca Agu”, priča Karović-Babić, na-
Karović-Babić iz Instituta za istraživanje kroz najvažnije dijelove dosjea iz arhi- stavljajući: “Iz Rogatice su 28. septembra
zločina protiv čovječnosti i međunarodnog va o stradanju porodice Šteta. “Dok sam 1993. godine Ago i Samija prebačeni na
prava Univerziteta u Sarajevu. Kopkalo istraživala za knjigu Masovna ubistva civi- sarajevsku Grbavicu, gdje je, na Vrbanja
ju je otkud on među ubijenima na Kaza- la u Sarajevu za vrijeme Opsade, pronašla mostu, trebala biti obavljena razmjena.”
nima, činilo joj se Agino ime poznatim, a sam podatak da je njegova kćerka Samija I tu nastaje drama Age Štete. Neka-
onda se sjetila da u svojoj arhivi, narasloj (Ago) Šteta rođena u Rogatici 1974. go- ko je, oko 13 sati, prešao preko Vrbanja
tokom istraživanja mjesta i okolnosti u dine. Da je 8. novembra 1994. godine u mosta. Čim je prešao most, preuzela ga
kojima su masovno ubijane Sarajlije to- 17.25 h ubijena u Livanjskoj ulici br. 36, je jedna jedinica iz sastava 10. brdske
kom Opsade, ima i ime djevojke ubijene odnosno da je tu teško ranjena, a smrt je brigade i odvela u svoju komandu na Bi-
u masakru u Livanjskoj ulici, da je Samija nastupila u Kliničkom centru.” striku. Kako stoji u izjavi njegove kćerke
Šteta kćerka čovjeka koji se zvao Ago Šte- U službenoj zabilješci trojice sara- Samije, “tu mu se gubi svaki trag. Niko
ta. I onda su se kockice posložile u mučan jevskih policajaca, nakon identifikacije ga poslije toga nije vidio i pretpostavlja
mozaik priče o nesretnoj porodici koja je ubijene djevojke, pisalo je da je Samija, se da je ubijen”.
nestala u samo godinu dana. Ni kriva ni nakon što su joj roditelji ubijeni 1992. Čini se kako je nesretni Ago Šteta
dužna, iz čiste obijesti. Samo zato što se godine, bila ranjena te da je nakon ra- ubijen čim se dokopao toliko čekane
nekom, “našem” ili “njihovom” moglo. njavanja bila prebačena na liječenje na slobode. Da li su mislili da je vojnik VRS,

40 22/10/2021 STAV