Page 47 - STAV broj 145
P. 47

Admira Fazlić i Fikret Alić  Jasmin Medić, Admira Fazlić, Fikret Alić, Hadžem Hajdarević i Izedin Šikalo

logoru imao braću i mnogo rođaka, oni su              Umjesto u Omarskoj, Alić i drugi za-       Tu nije kraj ni Alićevim ni mukama
me skrivali i nisu me uspjeli naći. One koje      točenici završavaju u logoru Keraterm. U       drugih žrtava. Naredne su godine u zna-
su našli s fotografije ubili su.”                 tom logoru svjedoči ne samo masovnim           ku dokazivanja istine, kada iz politič-
                                                  zločinima, kakvo je bilo ubistvo najmanje      kih ili kojekakvih drugih interesa jedna
    O sjećanju i kulturi sjećanja na promo-       150 ljudi tokom jedne noći, nego i svje-       beznačajna skupina kvazinovinara želi
ciji Alićeve knjige govorio je i književnik       doči da prijeratno poznanstvo sa zločin-       dokazati da su slike iz Trnopolja monti-
Hadžem Hajdarević. “Sjećanje je ovdje ne-         cima nije garancija za spas. Čak suprotno,     rane, a bodljikava žica postavljena da bi
što što je dominantno. Nadam se da će naše        Alić postaje žrtva zlostavljanja od strane     se montirali snimci u svrhu antisrpske
sjećanje prerasti u povijest. Zločini koje        kasnije osuđenog ratnog zločinca Zorana        propagande. “To poricanje i te laži su mi
je počinila velikosrpska i velikohrvatska         Žigića. Ipak, za razliku od 371 logoraša       teže pale nego sve batine koje sam dobio
politika desili su se i zato što je balkanska     Keraterma, pukom srećom preživljava i          u logoru”, reći će Alić. Relativizatorima
projekcija povijesti utemeljena na mitu,          ovaj logor. Njegov život bit će obilježen      i negatorima zločina takve tvrdnje poslu-
na guslama, na desetercu, na mitomanskoj          zatočeništvom u logoru Trnopolje. Tu           žile su kao lajtmotiv da ne samo Fikreta
svijesti”, kazao je promotor knjige Hajda-        sreće svoju porodicu, prijatelje i komši-      nego i na hiljade drugih žrtava optuže za
rević. “Ono što može da brine jeste da smo        je. Saznaje za tragične sudbine desetina       laž, umjesto da im iskažu barem djelić po-
mi jednostavno svijet koji ne voli da se sje-     njemu poznatih osoba. I dok kao zatoče-        štovanja koje zaslužuju. Negatori zločina,
ća, koji se plaši vlastitog sjećanja, koji bježi  nik Trnopolja preko žice pruža ruku bri-       oličeni u prijedorskoj lokalnoj vlasti, samo
od sjećanja. Mi još uvijek nismo uspostavili      tanskim novinarima i tako postaje glavni       nekoliko godina nakon nastanka fotogra-
zdrav, normalan odnos prema sjećanju. Ili         lik na naslovnicama zapadnih novina, iste      fije, svega nekoliko metara od bodljikave
bježimo od njega, ili ga ignoriramo, ili nas      noći, u njegovoj neposrednoj blizini, iz       žice, postavljaju spomen-obilježje vojsci
ono naprosto ne interesira.”                      Omarske je izvedeno 123 logoraša i mučki       koja je 23 hiljade Bošnjaka i Hrvata držala
                                                  ubijeno na lokaciji Hrastova Glavica. Po-      u zatočeništvu od maja do oktobra 1992.
    “Fikret Alić je simbol stradanja naroda       sjeta novinara, iako je nesumnjivo spasila     godine u Trnopolju. “Danas, uprkos pre-
koji je trebao biti sveden na procentualno        mnoge živote, nije bila razlog prestanka       sudama dokazanim zločinima, dvoglavi
beznačajnu brojku na području koji je po          činjenja zločina. Tome u prilog govori i       orao u kompleksu logora Trnopolje poka-
svaku cijenu trebao biti dio zamišljene srp-      činjenica da je dvije sedmice nakon na-        zatelj je ne samo apsurda do kojeg možete
ske države koja je 1992. godine, prvenstve-       stanka snimka više od 180 zatvorenika          dovesti žrtve zločina. Spomen-obilježja
no ratnim zločinima, bila u stvaranju”, kaže      odvedeno na Korićanske stijene i ubijeno.      nema za Emiru Mulalić, četverogodišnju
historičar Jasmin Medić, jedan od promo-                                                         djevojčicu ubijenu upravo u tom logoru.
tora knjige. “On je svjedok masovnih zlo-             Alić konačno uspijeva doći na slobodu,     Spomen-obilježja nema ni za 102 prije-
čina počinjenih nad njegovim narodom              na teritorij pod kontrolom Armije RBiH. Iza    dorske djece”, kazat će Medić.
tokom napada na Kozarac, kada je u samo           njega će ostati 3.176 ubijenih prijedorskih    Fikret Alić svjedočio je u Hagu nebro-
nekoliko dana ubijeno oko 800 stanovnika          Bošnjaka i Hrvata, 102 maloljetne djece.       jeno mnogo puta. Danas, kada Tribunal za-
ove nekadašnje općine.” U potrazi za spa-         Alić je izgubio 45 članova svoje porodice.     tvara svoja vrata, kaže kako je djelomično
som prolazi kroz neizvjesne dane sakriva-         I taman kada je pomislio da je napokon sva     zadovoljan onim što je napravio sud. “Tri-
nja po Kozari i selima oko Trnopolja. No, i       tortura iza njega, umjesto da postane simbol   bunal je uradio ono što je trebalo, kaznio
ta “sloboda” nije dugo trajala. Dvadesetak        zločina nad civilnim stanovništvom, postaje    je ratne zločince za njihova nedjela. Žao
dana nakon napada na Kozarac dolazi do            ponovo žrtva. “Usudit ću se reći maloduš-      mi je što Hag nije izrekao još jednu reče-
nastavka čišćenja i drugih mjesnih zajednica.     nih intereždžija koji su stavili znak jedna-   nicu: da je u Prijedoru počinjen genocid.
Alić biva, s drugim mještanima, odveden u         kosti između patnje i svog ličnog materi-      Naš sud bi nekada trebao pokrenuti to
logor Omarska, gdje su im stražari rekli da       jalnog bogaćenja. Paralelno s ovim, Aliću      pitanje”, kaže. Na kraju promocije knjige
za njih tu nema mjesta. Logor je bio pretr-       se dešava još jedna tragedija. Brat Hamed,     nastale iz njegovih sjećanja kazao je i ovo:
pan nezakonito zatočenim civilima. Možda          kojeg više puta spominje u knjizi kao svog     “Na sve ono što se desilo ne treba gledati
je to bila njegova sreća, nije bio zatočenik      uzora, gine kao pripadnik Armije RBiH na       s mržnjom. Život ide dalje. U ovoj zemlji
najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji u      području Travnika, tada izbjegličkog mjesta    ima mjesta za sve, ali moramo govoriti o
kojem su ubijani članovi njegove porodice,        prijedorskih i drugih krajiških Bošnjaka.      onome što nam se dogodilo. Svakom od
komšije i prijatelji, više od 3.000 prijedor-     Alić to saznaje kao izbjeglica, jedan od više  nas. Samo istina pobjeđuje, zlo će uvijek
skih Bošnjaka i Hrvata. Najmanje 458 lo-          od 50 hiljada protjeranih s područja Prije-    propasti.”                                                n
goraša Omarske je tu, nakon ljudskom umu          dora”, kaže Medić.
nezamislivih užasa, ubijeno.

                                                                                                              STAV 14/12/2017 47
   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52