Page 25 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.
P. 25

Razim Salkić uputio Bošnjake da izvade lične karte u općinama
            iz kojih su protjerani

            MI NEMAMO PRAVA ODUSTATI




           Piše: Hasan EMINOVIĆ


           “Nastojimo promijeniti neke stvari na po-
           dručju istočne Hercegovine”, rekao je
           prošle subote u Bošnjačkom institutu
           potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić nakon
           održane promocije knjiga Jasmine Demiro-
           vić i izložbe slika Fehima Vukotića, ciljano
           upriličenih za Bošnjake porijeklom iz istoč-
           ne Hercegovine. Podsjetio je i na dobro
           znane činjenice da su društveno-politički
           procesi u tom dijelu Bosne i Hercegovine
           prepuni raznoraznih opterećenja, ali da se
           ipak odvijaju. Govorio je iskreno i odluč-
           no. Preko dvije stotine posjetilaca mnogo
           sadržajnije od Salkića znali su o kakvim
           se preprekama radi. Zato su se i raseli-
           li. U Sarajevu su napravili sjajne karijere.
           I svi jednako još uvijek ponosno vole svoj
           rodni zavičaj.
           “Mi, Bošnjaci, smo jedan mali narod koji,
           u jednoj relativno maloj zemlji, nema pra-
           vo odreći se bilo kojeg njenog dijela.   narednom periodu, oni koji to nisu učinili   Međutim, ostaviti koliko-toliko sređene živote
           Zbog toga je vrlo važno da kroz ovakve   trebaju naći načina da se aktiviraju”, pod-  u Federaciji BiH i vratiti se u sada ekonomski
           skupove budimo sjećanja na naše rod-  crtavši da svi trebaju učiniti onoliko koliko   devastirane gradove istočne Hercegovine
           ne krajeve, na područja odakle dolazimo   mogu kako prostor koji danas nepravedno   skoro je nemoguća misija, a opet zaboraviti
           i da budemo svjesni trenutka u kojem se   nosi ime po jednom narodu ponovo po-  svoj rodni kraj sramota je i grehota i ovog i
           nalazimo i onog što možemo učiniti za naš   stane i prostor drugih naroda. “Vjerujem   onog svijeta. Šta da se radi? Nit’ nebu se
           rodni kraj, za našu rodnu grudu, za našu   da ćemo učiniti sve da ojačamo poziciju  vinut’, nit’ zemlji se sručit’. U prošloj drža-
           domovinu”, rekao je Salkić. O razlozima   Bošnjaka u istočnoj Hercegovini. Ne tra-  vi i diskriminatorni zakoni znali su polučiti
           i metodologiji ratnog i mirnodopskog na-  žimo ništa posebno. Imamo samo jednu   bolje rezultate. Jednom odlukom vraćeno
           silnog protjerivanja nije bilo vremena da   želju, da budemo narod koji ima jednaka   je 1946. godine preko 3.000 Bošnjaka u
           se govori. Ratne svi znamo, a mirnodop-  prava i jednake mogućnosti kao i svi dru-  istočnu Hercegovinu iz unutrašnjosti Bo-
           ske razloge i metodologiju protjerivanja   gi narodi na ovom prostoru. Ta borba nije   sne. Nemoguće je da takvu vrstu inicijative
           hirurški precizno opisao je Hasan Ćesić   lahka, ona je teška i ona će još potrajati.   možemo očekivati od vlasti RS-a, ali zato
           u romanu Zašto nas tamo nema. Ćesić je   Mi nemamo prava odustati, moramo na-  one inicijative koje dolaze s bošnjačke stra-
           s budnom pažnjom pratio i ovu promociju   staviti i ići ovim putem čak i kad smo go-  ne moramo zajednički poticati i promovirati.
           i vjerovatno prelistavao sjećanja na isti-  tovo sigurni da ništa ne možemo postići.   To neće uraditi niko drugi. Eto, baš na dan
           nite događaje kako Smailu Isakoviću u   Nemamo šta izgubiti, jer mi smo bili osta-  održavanja promocije u Bošnjačkom institu-
           Gornjim Vlahovićima kod Ljubinja kom-  li bez prava na tom prostoru. Polahko ta  tu, kakve li slučajnosti, u Trebinju je boravio
           šije uzurpiraju dio po dio imovine, a sud   prava vraćamo i, koliko budemo politički   član predsjedništva BiH Dragan Čović te se
           presuđuje protiv njega. Smailove vapaje   aktivni i jaki u onome što se dešava, toliko   susreo s Miloradom Dodikom. Nije zabilje-
           niko u centralnoj vlasti nije čuo. Mnogo je   ćemo tamo prava i imati”, kazao je Salkić.   ženo da se govorilo o protjeranim iz istočne
           tačnije ako se kaže da niko nije smio rea-  Pojašnjavajući metodologiju, Salkić je po-  Hercegovine. Objavljena je Dodikova izja-
           girati na takvu vrstu nepravde. I inicijative  zvao sve koji to mogu da dobiju lične karte   va da je Trebinje oduvijek srpski grad. Nije
           Džemala Bijedića, da se u tom dijelu ze-  u općinama u kojima su rođeni i iz kojih su   im imao ko reći da je prije sto godina gra-
           mlje procesuiraju i kazne zločinci i da se   protjerani. “Ako imamo lične karte u opći-  donačelnik Trebinja bio Abdurahman Re-
           ne minimiziraju prava muslimana, nailazi-  nama istočne Hercegovine, na predstoje-  sulbegović, da je u Trebinju tada većinsko
           le su na osude. A Bijedić je bio premijer   ćim izborima mogli bismo imati po jednog   stanovništvo bilo bošnjačko i da su na sjed-
           bivše države.                     odbornika u tamošnjim skupštinama. Oni bi   nici Skupštine opštine Trebinja na dan 20.
           Salkić je kao potpredsjednik entiteta upo-  tako bili plaćeni da se brinu i o svim našim  maja 1910. raspravljali o uvoznini-prevozu
           zorio da se povratak neće desiti ako cen-  problemima koje tamo imamo. Na takav   tranzitne robe, mesarini, pristojbi općinske
           tralne vlasti dodijele sredstva i ako se   način ćete pomoći povratku Bošnjaka na   klaonice, uklanjanju i ukopu uginulih životi-
           ona ne upotrijebe na adekvatan način. “U   to područje”, poručio je Salkić.   nja, telalijama, pijačevini i cestarinama...  n



                                                                                                    STAV 3/3/2016  25
   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30