Page 25 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.
P. 25
Razim Salkić uputio Bošnjake da izvade lične karte u općinama
iz kojih su protjerani
MI NEMAMO PRAVA ODUSTATI
Piše: Hasan EMINOVIĆ
“Nastojimo promijeniti neke stvari na po-
dručju istočne Hercegovine”, rekao je
prošle subote u Bošnjačkom institutu
potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić nakon
održane promocije knjiga Jasmine Demiro-
vić i izložbe slika Fehima Vukotića, ciljano
upriličenih za Bošnjake porijeklom iz istoč-
ne Hercegovine. Podsjetio je i na dobro
znane činjenice da su društveno-politički
procesi u tom dijelu Bosne i Hercegovine
prepuni raznoraznih opterećenja, ali da se
ipak odvijaju. Govorio je iskreno i odluč-
no. Preko dvije stotine posjetilaca mnogo
sadržajnije od Salkića znali su o kakvim
se preprekama radi. Zato su se i raseli-
li. U Sarajevu su napravili sjajne karijere.
I svi jednako još uvijek ponosno vole svoj
rodni zavičaj.
“Mi, Bošnjaci, smo jedan mali narod koji,
u jednoj relativno maloj zemlji, nema pra-
vo odreći se bilo kojeg njenog dijela. narednom periodu, oni koji to nisu učinili Međutim, ostaviti koliko-toliko sređene živote
Zbog toga je vrlo važno da kroz ovakve trebaju naći načina da se aktiviraju”, pod- u Federaciji BiH i vratiti se u sada ekonomski
skupove budimo sjećanja na naše rod- crtavši da svi trebaju učiniti onoliko koliko devastirane gradove istočne Hercegovine
ne krajeve, na područja odakle dolazimo mogu kako prostor koji danas nepravedno skoro je nemoguća misija, a opet zaboraviti
i da budemo svjesni trenutka u kojem se nosi ime po jednom narodu ponovo po- svoj rodni kraj sramota je i grehota i ovog i
nalazimo i onog što možemo učiniti za naš stane i prostor drugih naroda. “Vjerujem onog svijeta. Šta da se radi? Nit’ nebu se
rodni kraj, za našu rodnu grudu, za našu da ćemo učiniti sve da ojačamo poziciju vinut’, nit’ zemlji se sručit’. U prošloj drža-
domovinu”, rekao je Salkić. O razlozima Bošnjaka u istočnoj Hercegovini. Ne tra- vi i diskriminatorni zakoni znali su polučiti
i metodologiji ratnog i mirnodopskog na- žimo ništa posebno. Imamo samo jednu bolje rezultate. Jednom odlukom vraćeno
silnog protjerivanja nije bilo vremena da želju, da budemo narod koji ima jednaka je 1946. godine preko 3.000 Bošnjaka u
se govori. Ratne svi znamo, a mirnodop- prava i jednake mogućnosti kao i svi dru- istočnu Hercegovinu iz unutrašnjosti Bo-
ske razloge i metodologiju protjerivanja gi narodi na ovom prostoru. Ta borba nije sne. Nemoguće je da takvu vrstu inicijative
hirurški precizno opisao je Hasan Ćesić lahka, ona je teška i ona će još potrajati. možemo očekivati od vlasti RS-a, ali zato
u romanu Zašto nas tamo nema. Ćesić je Mi nemamo prava odustati, moramo na- one inicijative koje dolaze s bošnjačke stra-
s budnom pažnjom pratio i ovu promociju staviti i ići ovim putem čak i kad smo go- ne moramo zajednički poticati i promovirati.
i vjerovatno prelistavao sjećanja na isti- tovo sigurni da ništa ne možemo postići. To neće uraditi niko drugi. Eto, baš na dan
nite događaje kako Smailu Isakoviću u Nemamo šta izgubiti, jer mi smo bili osta- održavanja promocije u Bošnjačkom institu-
Gornjim Vlahovićima kod Ljubinja kom- li bez prava na tom prostoru. Polahko ta tu, kakve li slučajnosti, u Trebinju je boravio
šije uzurpiraju dio po dio imovine, a sud prava vraćamo i, koliko budemo politički član predsjedništva BiH Dragan Čović te se
presuđuje protiv njega. Smailove vapaje aktivni i jaki u onome što se dešava, toliko susreo s Miloradom Dodikom. Nije zabilje-
niko u centralnoj vlasti nije čuo. Mnogo je ćemo tamo prava i imati”, kazao je Salkić. ženo da se govorilo o protjeranim iz istočne
tačnije ako se kaže da niko nije smio rea- Pojašnjavajući metodologiju, Salkić je po- Hercegovine. Objavljena je Dodikova izja-
girati na takvu vrstu nepravde. I inicijative zvao sve koji to mogu da dobiju lične karte va da je Trebinje oduvijek srpski grad. Nije
Džemala Bijedića, da se u tom dijelu ze- u općinama u kojima su rođeni i iz kojih su im imao ko reći da je prije sto godina gra-
mlje procesuiraju i kazne zločinci i da se protjerani. “Ako imamo lične karte u opći- donačelnik Trebinja bio Abdurahman Re-
ne minimiziraju prava muslimana, nailazi- nama istočne Hercegovine, na predstoje- sulbegović, da je u Trebinju tada većinsko
le su na osude. A Bijedić je bio premijer ćim izborima mogli bismo imati po jednog stanovništvo bilo bošnjačko i da su na sjed-
bivše države. odbornika u tamošnjim skupštinama. Oni bi nici Skupštine opštine Trebinja na dan 20.
Salkić je kao potpredsjednik entiteta upo- tako bili plaćeni da se brinu i o svim našim maja 1910. raspravljali o uvoznini-prevozu
zorio da se povratak neće desiti ako cen- problemima koje tamo imamo. Na takav tranzitne robe, mesarini, pristojbi općinske
tralne vlasti dodijele sredstva i ako se način ćete pomoći povratku Bošnjaka na klaonice, uklanjanju i ukopu uginulih životi-
ona ne upotrijebe na adekvatan način. “U to područje”, poručio je Salkić. nja, telalijama, pijačevini i cestarinama... n
STAV 3/3/2016 25