Page 45 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.

vrijednost trgovanja na berzama, sma-
njuju vrijednost valute (da bi se povećao
izvoz), čine izvoznike konkurentnijim i
daju naznaku dolaska inflacije u buduć-
nosti. Građani i privrednici, naravno,
imaju strah od inflacije, pa će novac ra-
dije odmah potrošiti.
Još je uvijek teško reći da li ovaj si-
stem funkcionira. Ono što je sigurno, ne-
gativne kamatne stope obaraju vrijednost
valute. Nižoj vrijednosti valute raduju se
posebno izvoznici, jer roba koju nude tr-
žištu postaje konkurentnija od one koja
dolazi iz ekonomija s jačom valutom. No,
nije jasno hoće li ovakav sistem podsta-
ći kontinuiran ekonomski rast, pogoto-
vo kada se u sve ukalkuliraju nedostaci
ovakvog sistema.
Dosadašnji finansijski sistem građen
je na kamatnim stopama koje su bile iznad
nule. Pohod na zonu ispod nule može
oštetiti poslovanje banaka, što će otežati
put novca od štediša do investitora. Osi-
guravajuće kuće i penzijski fondovi (koji
novac čuvaju u bankama, a zarađuju od
vrijednosti te obveznice kao određenu Negativne kamatne stope ostat će na štediša) osjetit će, također, veliki udar.
vrstu kamate za samu kupovinu. snazi dok se ekonomije koje su ih uvele Osim toga, izgledno je i to da bi korisni-
Logično pitanje koje se postavlja u ne oporave ili dok se ne ustanovi da je ci širom svijeta mogli sve više povjerenja
ovakvoj situaciji jeste zašto ljudi jedno- ovakav sistem ekonomski štetan. poklanjati takozvanim virtualnim valuta-
stavno ne povuku svoje ušteđevine iz ba- ma, poput bitkoina ili blokčejna.
naka kada već moraju plaćati to što su u TROŠITE NOVAC, Za razumijevanje ovog problema tre-
banku položili novac. To su se pitali i fi- POMOZITE EKONOMIJI ba imati na umu da su centralne banke
nansijski stručnjaci, zbog čega su i čeka- Državne ekonomije ne vole previše najprije kreirale velike sume novca kako
li s uvođenjem negativne stope. Čini se građane koji vole štednju. Razlog uvođe- bi mogle kupovati vrijednosti za novac
kako je navika čuvanja novca u bankama nja negativnih kamatnih stopa jeste pod- koji vrijedi manje od papira na kojem je
bitnija od procenta koji se banci treba pla- sticanje na trošenje novca. Čak i kada je odštampan. Te sume nakupljale su se u
titi za tu uslugu. Čuvanje novca i njegova kamatna stopa pozitivna, ali smanjena, bankama koje svoje račune imaju u cen-
sigurnost dovoljno su dobri argumenti da to je naznaka da ekonomiji treba više tralnim bankama. Kao rezultat toga, ko-
se odbije ubiranje kamate, što je izuzetno novca u pogonu. Niske kamatne stope mercijalne banke imaju izdane kredite
zanimljiv fenomen. podstiču poslovna ulaganja, povećavaju koji se oslanjaju na imovinu koja gubi
vrijednost, a rezerve čuvaju u centralnoj
banci. Na ovaj način centralne banke pri-
BOSNA I HERCEGOVINA IMA NAJVIŠU tišću komercijalne banke da se rješavaju
rezervi, tj. da puste više novca u opticaj.
KAMATNU STOPU U REGIJI Komercijalne banke, ne želeći imati posla
s rizikom, radije slijede centralnu banku
Negativne kamatne stope globalni su trend. Na njih se navikavaju Japanci i Evropljani, pa svojim klijentima naplaćuju čuvanja
a izvjesno je da bi se i Amerikanci mogli suočiti s ovom novinom. Međutim, kamatne novca. Klijenti će pratiti ovaj trend, ali
stope u Bosni i Hercegovini na zavidnom su nivou te se onima koji preferiraju ovakvu treba imati na umu i tržište drugim vri-
zaradu, novac isplati čuvati u bankama. jednostima, pogotovo zlatom. Izvjesno
Bosna i Hercegovina među državama iz okruženja prednjači s kamatnom stopom od je da će mnoge štediše, umjesto da no-
3,2%. U Srbiji je ta vrijednost 2,5%, a u Hrvatskoj i Makedoniji po 2,8%. Oročavaju li vac ulože u banke, promijeniti strategiju
štediše štednju na duži period, i kamatne su stope više. i uložiti u plemenite metale.
“Na ove vrijednosti, ipak, značajan utjecaj ima mogućnost komercijalnih banaka za Potraje li ovakvo stanje na svjetskom
izravno zaduživanje kod Centralne banke, čime banke imaju druge izvore finansiranja tržištu, ono će uveliko utjecati na dosa-
za razliku od banaka u BiH. Znatno su veće oscilacije i kod prosječnih stopa na oro- dašnju rutinu potrošača. Moguće da će
čene depozite nefinansijskih preduzeća na duže od jedne godine. Stope u Srbiji (0,8 ljudi početi plaćati račune unaprijed kako
posto) mnogo su niže od onih zabilježenih u Makedoniji (2,8 posto), BiH (3,08 posto) bi izbjegli čuvanje novca u banci, ili će
i Hrvatskoj (3,2 posto)”, navode iz Centralne banke. početi kupovati imovinu na koju banke
Usporedi li se ovakvo stanje sa svjetskim trendom, vidljivo je da je ono povoljno za neće moći naplatiti negativnu kamatu.
štediše. No, ono što treba naglasiti jeste da Centralna banka Bosne i Hercegovine i Ovakvo stanje na tržištu sigurno uzro-
komercijalne banke u našoj zemlji ovakvim sistemom ne podstiču ulaganja nego šted- kuje mnogo glavobolja komercijalnim
nju. Tu treba dodati i činjenicu kako se stopa za kredite za privrednike kreće oko 7% i bankama širom svijeta, a simptomi du-
najviša je u regiji, što sigurno neće ohrabriti investitore. goročne slabosti počinju se primjećivati
i kod njihovih klijenata. n

STAV 3/3/2016 45