Page 54 - BROJ 56 31.03.2016.

DRUŠTVO

infrastrukture, trebamo usmjeriti u prav-
cu pokretanja fabrika koje će moći zapo-
šljavati mlade ljude. Mi gradimo autopu-
teve jer nam svakako trebaju, međutim,
nužnije je danas uložiti u poljoprivredu
i razne druge privredne grane gdje će
mladi ljudi sutra naći posao. Samo tako
možemo pozitivno odgovoriti na to po-
stavljeno pitanje.
Nažalost, imamo i negativne pristupe
raznih medija koji provociraju našu jav-
nost i stvaraju klimu besperspektivnosti
naših ljudi u Bosni i Hercegovini. Treba
nam u tom domenu i pozitivnih primje-
ra, kao što je televizija Al Jazeera, koja
prikazuje jedne pozitivne pomake kada
su u pitanju ljudi koji su bili već vani i
koji se vraćaju pod motom: “Hoću kući.”
Jako fin pristup i smatram da nam toga
treba. Mislim da bi se naši mediji tre-
bali kretati u tom pravcu, afirmativno
pisati i praviti takve priče. Naravno, ne
treba biti apsolutno ni protiv odlaska u “Da su bolji ekonomski uvjeti u Bosni i Hercegovini, vjerovatno
inostranstvo, ali treba poticati ljude da ovakva disperzija visokoškolskih ustanova ne bi ni postojala.
se vraćaju, jer ovako gubimo ljude. Oni
odlaze i ne vraćaju se. Već bi se, po nekakvoj svjetskoj praksi, na određenom
Mnogi se ovdje pokušavaju samo upisa- području kakvo je naše Sarajevo, razvijao jedan adekvatan
ti na neki od fakulteta, pa odlaze vani i visokoškolski okvir u kojem bi se moglo postići ono što
nastavljaju studij. Međutim, veliki broj
tih mladih ljudi ne uspijeva se tamo sna- mladi čovjek treba dobiti. Međutim, ratne nedaće osiromašile
ći. Najveći broj njih uopće ne završava su naše građane i oni objektivno ne bi mogli svojoj djeci
fakultet nego se zadovoljava da bude finansirati studij u Sarajevu ili nekim drugim većim centrima.
obična radna snaga. S druge strane, go-
tovo su u potpunosti uspjeli oni koji su Tako je i ovaj Univerzitet nastao iz nužde na ovom prostoru”
završili ovdje fakultet pa onda otišli u
inostranstvo. najmanje ljudi koji su završili Tehnički obrazovane političare. Zar je sramota da
U Bihaću imamo Medicinsku školu i Vi- fakultet, posebno informatičke tehnolo- Denis Zvizdić kao doktor nauka bude
soku zdravstvenu školu. Nažalost, nismo gije, mašinci i slično. Tako je i s Bioteh- predsjednik Vijeća ministara? Hoće li
zadovoljni trenutnom politikom da ško- ničkim fakultetom, posebno nakon što mu neko kasnije spočitavati da je politi-
lujemo medicinske sestre i druge medi- su se pojedine male firme digle na noge, čar, a ne naučnik?
cinske radnike i kao takve ih šaljemo u one su počele apsorbirati naše kadrove.
inostranstvo. To je savremeni način is- Naprimjer, direktor firme “AgroDar” za- STAV: Šta je u Vašoj biografiji dominan-
crpljivanja resursa jedne države. Nekada vršio je naš Biotehnički fakultet i sada je tnije, politička ili naučna djelatnost? Ne-
se to radilo sirovinama, a sad se uzimaju uspješan privredni subjekt koji se širi, pa osporna je činjenica da ste svojevreme-
obrazovani ljudi. Treba biti protiv toga. će i u budućnosti uzimati još više naših no bili jedan od najmarkantnijih krajiških
Jedan doktor koji se proizvede na Medi- tehnologa, agronoma i slično. političara. Dugo ste nakon toga bili van
cinskom fakultetu košta koliko i jedan Današnja savremena društvena zajednica političke arene. Koliko je, pak, naučni
proizveden Mercedes. Zamislite da vam traži brzo prelaženje iz jednog zanimanja rad obilježio život Mirsada Veladžića u
neko iz Njemačke pošalje besplatno nov u drugi, jer multinacionalne kompanije dosadašnjem periodu?
Mercedes na korištenje. danas traže čas jedan čas drugi profil. U VELADŽIĆ: Ja sam prije rata vodio u
svijetu ljudi za života promijene pet-šest “Agrokomercu” analitički centar gdje je
STAV: Kakva je budućnost Univerziteta zanimanja. Mi još uvijek nismo fleksibilni, bilo preko 40 inženjera koji su radili u kon-
u Bihaću? oblikovali smo se u nekom drugom vre- troli kvaliteta proizvoda. Kasnije sam bio
VELADŽIĆ: Permanentno dograđujemo menu i vrijednostima, i multidisciplinar- direktor prehrambene industrije. I u tim
svoju strategiju, a strategiju razvoja viso- nost se (koja je u svijetu jako cijenjena) vremenima bavio sam se naukom. U Sara-
kog obrazovanja radi i Vlada Unsko-san- kod nas navodi kao slabost. jevu sam završio Poljoprivredni fakultet,
skog kantona. U tom smo pravcu anga- a poslije toga magistrirao u Novom Sadu.
žirani i ažurni da pratimo vrijeme koje STAV: Na kraju, nekoliko pitanja i Vama. Poslije rata (2000. godine) sam doktorirao
je pred nama. Neki profesori s Univerziteta izjavili su na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio sam
Na Tehničkom fakultetu otvaramo dok- da ovom ustanovom rukovodi političar. više knjiga, blizu stotinu drugih radova u
torski studij po novom sistemu. Na tom Mislilo se na Vas. Kako komentirate ta- raznim časopisima i stručnim publikaci-
fakultetu imamo izuzetnu šansu razvoja kve izjave Vaših kolega? jama. Radio sam različite projekte. Izveo
kada je u pitanju metaloindustrija. Ima- VELADŽIĆ: To se može posmatrati iz sam tri doktora nauka i dva magistra na-
mo savremenu opremu koja je maksimal- različitih perspektiva. Može se kazati uka. To su moje naučne reference, a više
no robotizirana. Osim toga, na birou je isto tako da je presretan narod koji ima o svemu može svako provjeriti. n

54 31/3/2016 STAV