Page 13 - STAV broj 163
P. 13
to bio neki svjestan izbor niti da se u bilo Navodno je na sceni “talačka kriza” društva, što sugerira
kojem smislu radi o politički artikulira- naslov tribine SBB-a, nadalje, vlada zakon ulice i stranački
nom opredjeljenju, nego je to prije stvar egzekutori, živimo kriznu situaciju gdje je ugrožena sloboda
podsvjesnog instinkta bošnjačke većine govora i sigurnost itd. Cilj je bilo da Radončićevi zavjernici izađu
da izoliraju, prezru i marginaliziraju sve iz domena malicioznog spina i propagandnih izmišljotina te
ličnosti, pokrete ili ideje koje mogu dove- nameću legitimno viđenje stvarnosti
sti do tragedije takve vrste. Sama histo-
rija postdaytonske Bosne i Hercegovi- postao zdrava i pozitivna paradigma političke manjine, grupica i pojedinaca
ne svjedoči rečenome. Naime, izuzetno unutar bošnjačke političke kulture, i to bez bilo kakvog uporišta u širim masa-
teška, komplicirana i gotovo decenijski prevashodno najveće bošnjačke političke ma ili u nekoj ideološkoj podijeljenosti
napeta situacija nije unutar bošnjačkog stranke. Primjeri su za ovo mnogobroj- samog bošnjačkog društva.
kolektiva niti jednom dovela u pitanje ni, prisjetimo se samo pokušaja vojnog
demokratski politički proces koji podra- puča iz 1993. godine, koji je u začetku Jedan fenomen ih je pratio prije, to-
zumijeva regularan i miran transfer vla- spriječen, zatim netransparentne kampa- kom i nakon njihove propasti. Riječ je o
sti. To je u oštrom kontrastu s većinom nje, političke kombinatorike te izuzetno konstantnim pokušajima radikalizacije
postkolonijalnih ili postkomunističkih nedemokratskog ponašanja prilikom do- javnog i političkog diskursa u bošnjačkom
društava koja, baš kao i naše društvo, ne- laska na vlast tzv. Alijanse za promjene društvu s namjerom da se delegitimizira
maju historijsko iskustvo višepartijske i raznih politički montiranih optužnica politički dijalog, a legitimiziraju razni
demokratije pa su redovno žrtve ili više- koji su na sudovima padali, zatim režira- oblici političkog nasilja. Jedan oblik po-
decenijskih nemira ili stalnog jačanja au- nih protesta 2008, 2010. i 2014. godine, kušaja takve radikalizacije stalno je širenje
toritativnih, populističkih i potencijalno koji su prvo prerasli u vandalizam, a za- defetističke propagande i osjećaja skore
totalitarnih ideologija i političkih snaga. tim dobili i političke konotacije, vještač- propasti, očaja i besperspektivnosti, gdje
kog fenomena elitističkih tzv. plenuma se redovno kao krivac navodila ne samo
No, ne može se reći da se klica anar- kao pokušaja zamjene za demokratski stranka na vlasti (najčešće SDA) nego i
hije, pučizma i potencijalnog nedemo- izabranu vlast. No, za sve je te pokuša- sama ideja bošnjačkog organiziranja i
kratskog metoda dolaska na vlast nije je indikativno da su propali gotovo u okupljanja na nacionalnim osnovama.
pokušavala ubaciti u bošnjačku političku startu, da su se na kraju odbili o glavu Drugi oblik konstantno je insistiranje
kulturu. Štaviše, od stjecanja nezavisno- onima koji su ih pokušali inicirati i da na određenim terminima ne bi li se oni
sti Bosne i Hercegovine i emancipacije su redom, od početka do kraja, bili stvar normalizirali pa zatim ušli u “uši” i vo-
Bošnjaka kao političkog naroda postoje kabular javnosti te postali općepozna-
neprekidni napori da se uguši instin- te “činjenice” koje se podrazumijeva-
kt koji je posljednjih dvadeset godina ju, čime se aktivno htjela promijeniti i
sama percepcija stvarnosti. Termini po-
put “režim”, “bošnjačka državna mafi-
ja”, “bošnjački begovat”, “bošnjačka fil-
džan-država”, “bosanski Čaučesku”, “pet
porodica”, “izborna krađa”, “bračni par
Čaučesku” osmišljeni su i plasirani upra-
vo u svrhu promjene percepcije politič-
ke stvarnosti u Bosni i Hercegovini ne
bi li se kako javnost ili barem dobar dio
javnosti uvjerio da živi u kriznoj situa-
ciji u kojoj su i nedemokratske metode
političkog djelovanja sasvim legitimne.
Iako za sada neuspješna, ovakva konstan-
tna propaganda ipak postepeno dovodi
do radikalizacije javnog diskursa koji iz
normalne političke debate prerasta u de-
monizaciju političkih neistomišljenika
i osporavanje volje naroda.
RADONČIĆEVO SUBVERZIVNO
MEDIJSKO DJELOVANJE
Nosioci ovakve radikalizacije javnog
diskursa uglavnom su već dobro pozna-
ti. S medijske strane, prije svih, Dnevni
avaz, kao službeni medij stranke SBB,
tačnije njihovog bivšeg vlasnika, a da-
nas “konsultanta” Fahrudina Radonči-
ća. Što kroz vlastite tekstove, što kroz
saopćenja SBB-a, putem ovog medija
lansirana je kako propagandna, tako i
velika većina malicioznih termina ko-
jima se želi mijenjati politička kultura
STAV 19/4/2018 13
