Page 37 - STAV broj 163

Piše: Enisa Alagić

LIČNOST U Južnom Sudanu bit će oslobođeno
U FOKUSU više od dvjesto djece ranije regrutiranih u
različitim oružanim grupama, saopćeno je
25 godina Mile Đukanovića iz UN-ovog Međunarodnog fonda za djecu
(UNICEF). U Južnom Sudanu oslobođeno
Demokratska partija socijalista (DPS) proglasila je pobjedu Mile Đukanovića na pred- je, posredstvom UNICEFA-a, posljednji
sjedničkim izborima u Crnoj Gori održanim prošlog vikenda. Ðukanović je osigurao put 311 djece, a u izvještaju objavljenom
sebi još pet godina vlasti, što će ga svrstati u red svjetskih lidera s najdužim stažom na krajem prošle godine navedeno je kako je
najvišim državnim funkcijama. Ðukanović je, naime, u sedam mandata bio premijer Crne u ovoj zemlji do sada regrutirano 19.000
Gore, a ovo će mu biti drugi mandat na poziciji šefa države. U kampanji je obećao bolji mališana. Od 2013. naovamo najmanje
život građanima, ali i da će mu prioriteti biti identitet i suverenitet Crne Gore. Đukanovića 2.300 maloljetnika ubijeno je ili ranjeno
smatraju veoma kontroverznom osobom. Zbog istrage koju protiv njega vodi italijansko tokom sukoba u Južnom Sudanu.
tužilaštvo, nerijetko su neki mediji predviđali da njegova budućnost neće biti tako svjetla, Ujedinjene nacije danas su uvrstile
prognozirajući mu sudbinu nekadašnjeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Đukanović je mijanmarsku vojsku na crnu listu osum-
porijeklom iz Nikšića. Studirao je ekonomiju, ali upućeni tvrde da mu je u karijeri možda njičenih grupa za seksualno zlostavljanje
više pomoglo “neformalno obrazovanje” stečeno u studentskim danima, dok je, radeći za na području oružanih sukoba. “Široko ra-
džeparac, upoznavao mentalitet i zakone ulice. Godine 1979. postao je član Saveza ko- sprostranjene prijetnje i praksa seksual-
munista Jugoslavije. Uz pomoć Slobodana Miloševića, postao je 1991. godine, kada je nog zlostavljanja postala je njihova strate-
imao 29 godina, najmlađi premijer u Evropi. Šest godina poslije, početkom 1997. godine, gija teroriziranja, ponižavanja i kolektivnog
stupio je u otvoren sukob s Miloševićem i njegovim režimom. Đukanović je ostvario važnu kažnjavanja manjinske zajednice Rohinja,
pobjedu nad snagama čiji je dolazak na vlast mogao u potpunosti promijeniti ne samo po- a sve s ciljem primoravanja na iseljavanje i
ziciju Crne Gore nego i uzdrmati geostratešku poziciju ovog dijela Balkana te vjerovatno sprečavanje njihovog povratka”, navodi se
izazvati dugoročnu krizu koja bi destabilizirala cijelu postjugoslavensku regiju. Da su kojim u saopćenju UN-a.
slučajem pobijedile prosrpske snage, oslanjajući se na Rusiju i Srbiju, mogle su dovesti Palestinci od 1974. godine svakog
u pitanje evroatlantske integracije. Prema nekim mišljenjima, ovi su izbori bili i svojevrsni 17. aprila obilježavaju Dan zatvorenika, a i
referendum o NATO-u jer je Đukanović prošle godine uveo Crnu Goru u NATO uz veli- ove godine cilj je ukazati na postojanje ve-
ko protivljenje prosrpskih snaga, ali i Rusije, koja se još nije pomirila s takvom “izdajom” likog broja Palestinaca u izraelskim zatvo-
“male Moskve”, kako su Crnoj Gori tepali posljednjih gotovo dvjesto godina. Iako dobar rima, među kojima su i mnogi maloljetnici.
dio Crnogoraca ima velike zamjerke na vladavinu Mila Đukanovića, od optužbi za nepo- Posljednji podaci Udruženja palestinskih
tizam, korupciju i kriminal, ipak, kada dođe vrijeme izbora, mnogi u ime opstanka države i zatvorenika pokazuju kako se u izraelskim
viših ciljeva zaokruže Mila Đukanovića. A on na tome opstaje, eto, već dobrih 25 godina. zatvorima nalazi 6.500 Palestinaca. Među
njima su 350 maloljetnika, 62 žene, šest
parlamentarnih zastupnika i više od petsto
osoba u administrativnom pritvoru. U za-
tvorima se nalazi i na stotine Palestinaca
sa zdravstvenim problemima, a od 1967.
godine u izraelskim zatvorima preminulo je
214 Palestinaca.

Juncker: “Bez evropske perspektive,
imat ćemo rat na Balkanu”
Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije, prilično je dra- ponovno rat u tom području kakav smo imali devedesetih”, rekao je
matično upozorio u utorak u Evropskom parlamentu da EU mora Juncker u svom govoru u Evropskom parlamentu, nakon što se evrop-
pružiti evropsku perspektivu zemljama Jugoistočne Evrope kako bi skim zastupnicima obratio francuski predsjednik Emmanuel Macron.
se izbjeglo ponavljanje ratnih sukoba iz devedesetih. “Ne želim ponovno rat na Balkanu i stoga se moramo otvoriti prema
“Ako se ne otvorimo prema zemljama u toj iznimno kompliciranoj i tim zemljama”, dodao je Juncker. Juncker je pozdravio Mackronov
tragičnoj regiji, ako im ne pružimo evropsku perspektivu, imat ćemo govor, ali je upozorio da Evropa nisu samo Francuska i Njemačka
i da joj je potreban doprinos drugih. Francuski predsjednik u uto-
rak je izjavio da treba “uskladiti” Zapadni Balkan s Evropom, ali da
se neće zalagati za proširenje ako prije toga ne dođe do promje-
na unutar EU-a.
“Trebamo uskladiti Zapadni Balkan s Evropom. Svjestan sam da
postoji opasnost da se te zemlje okrenu Turskoj ili Rusiji, ali ja se
neću zalagati za proširenje ako prije toga unutar Evropske unije ne
dođe do promjena”, kazao je Macron u raspravi s evrozastupnicima
nakon govora u kojem je pozvao na “dublju” integraciju Evropske
unije. Macron je ustvrdio da Evropska unija, ovakva kakva je trenut-
no, ne bi mogla funkcionirati s 32 države. Komisija je u utorak obja-
vila izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata
za članstvo u EU-u.

STAV 19/4/2018 37