Page 24 - STAV broj 308

POLITIKA
Navodi se kako će do II. kvartala 2022. godine
na Filozofskom fakultetu biti osnovana
katedra bosnistike. To zvuči poprilično
ironično u svjetlu činjenice da se bosanski
jezik često u hrvatskim medijima naziva
“muslimanskim”, u katalozima knjižnica
bosanski jezik naziva se “bošnjačkim”, a
dobar dio akademske zajednice u Hrvatskoj
negira postojanje bosanskog jezika. Kako
od katedre neće biti ništa, dala je naslutiti i
saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj u
svom nastupu na HRT-u u subotu (23. januara),
kada je uz smiješak rekla kako nije sigurna da
će se to ostvariti tokom ovog mandata.
su napetosti između Hrvata i Bošnjaka prije svega zbog izbo- no usvojeni Operativni program nacionalnih manjina. U onom
ra Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Tokom Komšićeva
članstva u Predsjedništvu BiH od 2006. godine do 2014. godine
HDZ u Hrvatskoj nije se intenzivnije bavio pitanjem Bosne i
Hercegovine, konkretnije pitanjem Hrvata koji žive u BiH jer
24 28/1/2021 STAV
su bili zabavljeni korupcijskim aferama njihovog predsjednika
Ive Sanadera i raspadanjem stranke. Međutim, dolaskom To-
mislava Karamarka na vlast u HDZ-u klima u društvu naglo
se mijenja i HDZ skreće radikalno desno. Sve to nikako nije
politički odgovaralo Bošnjacima u Hrvatskoj koji su na odre-
đeni način postali i opterećeni odnosima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Situacija kulminira 2015. godine, kada Bošnjaci
gube predstavnika u Saboru, ali i kada Kolinda Grabar Kitaro-
vić pobjeđuje na predsjedničkim izborima i svojom retorikom
dodatno svađa Hrvate i Bošnjake te zateže odnose između dvi-
ju država. Nakon što je HDZ ponovno 2016. godine preuzeo
vlast u Hrvatskoj, ojačava se saradnja s njihovom sestrinskom
strankom u BiH. Prvi put jasno se ističe kako je hrvatski vanj-
skopolitički prioritet Bosna i Hercegovina. U takvoj konstela-
ciji 2018. godine Željko Komšić ponovno ulazi u Predsjedniš-
tvo BiH ispred Dragana Čovića i počinje hrvatska blokada svih
konstruktivnih odnosa s Bošnjacima.
ALBANKA NEĆE DOPUSTITI ORGANIZACIJSKI POMAK
BOŠNJAKA
Kao jedan znak protesta hrvatske politike prema političkim
odnosima i procesima u Bosni i Hercegovini svakako je i nedav-
iz prošlog mandata Bošnjaka nije bilo niti u jednoj rečenici, a
u aktualnom programu navedeno je kako će “Vlada razmotriti
mogućnost sklapanja sporazuma o suradnji s Bosnom i Herce-
govinom u okviru kojeg će jedan od ciljeva biti i unapređenje
dobrosusjedskih odnosa, razvoj međunacionalne i međureligij-
ske tolerancije i upoznavanje s bošnjačkom i hrvatskom povi-
ješću, kulturama i običajima”. Pored toga, navodi se kako će do
II. kvartala 2022. godine na Filozofskom fakultetu biti osnova-
na katedra bosnistike. To zvuči poprilično ironično u svjetlu či-
njenice da se bosanski jezik često u hrvatskim medijima naziva
“muslimanskim”, u katalozima knjižnica bosanski jezik naziva
se “bošnjačkim”, a dobar dio akademske zajednice u Hrvatskoj
negira postojanje bosanskog jezika. Kako od katedre neće biti
ništa, dala je naslutiti i saborska zastupnica Ermina Lekaj Pr-
ljaskaj u svom nastupu na HRT-u u subotu (23. januara), kada
je uz smiješak rekla kako nije sigurna da će se to ostvariti to-
kom ovog mandata.
Puno razumijevanje bošnjačke pozicije unutar Operativnog
programa može se postići samo pogledom u programe ostalih na-
cionalnih manjina. Unutar istih unesen je plan izgradnje škola,
vrtića, davanje ogromnih finansijskih sredstava za pokretanje
medija na maternjem jeziku, izgradnja prostorija za organiza-
cije nacionalnih manjina itd. Dvije tačke koje se tiču Bošnjaka
očigledno su stavljene reda radi kako bi se izbjegla mogućnost
kritike koja je bila prisutna tokom Operativnog plana iz proš-
log mandata. Pored toga, već je sada jasno kako niti jedna tačka
neće biti realizirana jer za potpisivanje sporazuma s BiH hrvatska
strana zasigurno će uvjetovati izmjene izbornog zakona i dru-
ge ustupke koji se već godinama ne uspijevaju riješiti. Isto tako,
Ermina Lekaj Prljaskaj sigurno neće dopustiti bilo kakav orga-
nizacijski pomak Bošnjaka jer takvo nešto direktno šteti i prije-
ti njenoj poziciji. Iz svega navedenog može se zaključiti kako se
HDZ koji tvori vlast u Hrvatskoj na određeni način preko polo-
žaja Bošnjaka u Hrvatskoj “osvećuje” za političke procese u Bosni
i Hercegovini. Vidljivo je to i iz ignoriranja Bošnjaka u javnom
prostoru. Nedavno nakon potresa u Petrinji istaknuti dužnosni-
ci nabrajali su narodnosti koje žive na spomenutom području,
prilikom nabrajanja spominjali su Hrvate, Srbe, Rome, Mađare,
a Bošnjake su nazvali “pripadnicima islamske vjeroispovijesti”.
Bošnjacima preostaje da pronađu snagu u vlastitim redovima i
uz saradnju s matičnom domovinom nađu načina da vrate barem
dio nekadašnje političke snage koju su imali u Hrvatskoj. n