Page 79 - STAV broj 140

Kao prepisivači pojedinih rukopisa u Prozoru, spominju ea
se i određeni ljudi s prezimenom Mufti-zade (Muftić), te
je vjerovatno da je riječ o potomcima Prozorca. U Prozo- euro-asfalt
ru je duže vrijeme postojala i čuvena Muftića kuća, a ovo www.euro-asfalt.ba
je prezime poslije dolaska Austro-Ugarske iščezlo iz Pro-
zora. I danas će stariji ljudi u Prozoru kazati kako su od STAV 9/11/2017 79
starina upamtili da su Muftići iselili u Tursku.
Muhamed Prozorac napisao je djelo Minhadžun-nizam
fi dini-l-islam (Islamski način postizanja poretka). Napisao
ga je na arapskom jeziku i uručio direktno u ruke, najpri-
je šejhul-islamu Hulusiji, a potom 1800. ili 1801. godine
sultanu Selimu III.
Osmansko carstvo značajno je slabilo, i to iz više razlo-
ga. Vođeni su stalni radovi koji su odnosili ljudstvo, sulta-
ni su živjeli sve raskošnije, niži činovnici uzimali su sebi
sve više slobode, prava i privilegija, a u to vrijeme desilo
se niz pobuna protiv sultana Selima III te upad Napoleo-
na u Egipat. Kako bi pokušao spasiti “brod od potonuća”,
Selim III nastoji uvesti reforme u vojsci, čime nisu bili za-
dovoljni janjičari koji ga, na koncu, i ubijaju.
Svoj doprinos, barem savjetodavno, popravljanju stanja i
prilika u Carevini pokušava dati i Muhamed Prozorac pišući
Minhadž. Jasno, njegova promišljanja o državi i društvu pro-
žeta su islamom. Tako je i veći dio Minhadža satkan od tema
u kojima dominiraju islamska dogmatika i moral. Kao ra-
zloge slabljenja Osmanske carevine, on detektira ignoriranje
pravde i pravedne vladavine, neuvažavanje uleme, oholost
odgovornih osoba te neujednačen raspored zanimanja. Za
razliku od Pruščaka, koji je znatno ranije problem Carevine
vidio u nemoralu i raskoši najvišeg rukovodstva, Prozorac
ključni problem vidi u nižim slojevima, kadijama, ajanima,
agama i dr. Rješenje problema, po njegovom mišljenju, jeste
u vraćanju na izvorne propise islama.
Iako se Prozorčevo djelo, i po konceptu i po sadržaju,
uveliko razlikuje od Pruščakova, obojica imaju nekoliko
zajedničkih odlika. I jedan i drugi jednako su uvidjeli sla-
bosti i anomalije u Carevini, istina, na različitim nivoima.
Obojica nude gotovo isto rješenje za prevazilaženje pro-
blema. I Pruščak i Prozorac dijele društvo na staleže (rat-
nici, inteligencija, ratari i zanatlije), određujući svakom
staležu precizne dužnosti i obaveze i insistirajući da se te
raspodjele striktno približava (problemi i nastaju uslijed
toga kada, recimo, rataru budu prisilno vođeni u vojsku).
Konačno, obojica uviđaju da je problem u odmicanju od
islamskih normi, a rješenje u njihovom prakticiranju.
Sudeći prema godinama i decenijama koje su uslije-
dile, te konačnom nestanku Osmanske carevine, može
se zaključiti da promišljanja, savjeti i preporuke našeg
Muhameda Skeje Prozorca (koji se često potpisivao i s
dodatkom “El-Bosnevi”), kao ni promišljanja, vjerujem,
mnogih drugih u to vrijeme učenih i pravde željnih ljudi,
nisu urodila plodom. To, svakako, nije razlog da se ovom
velikanu islamske i državničke misli ne posveti znatnija
pažnja, barem kroz istraživanje njegove misli i plodnog
intelektualnog pregnuća.
Do sada se to nije činilo u dovoljnoj mjeri. Informacije
radi, rukopisi Minhadža nalaze se u Gazi Husrev-begovoj
medresi u Sarajevu te u Orijentalnom institutu u Saraje-
vu. Ovim djelom studioznije su se bavili Mehmed Han-
džić i Omer Mušić, a njegovim autorom Hifzija Hasan-
dedić i nekoliko drugih istraživača. Ipak, najkonkretniji
napor učinio je mr. Fikret Pašanović, koji je 2012. godine
objavio djelo Bošnjak savjetuje sultana: Muhamed Prozorac
i djelo – Islamski način postizanja poretka, što je, zapravo,
njegov magistarski rad. n