Page 77 - STAV broj 140
P. 77
mladi, rade, ali premalo njih i u pre- U predratnoj Jugoslaviji Beograd je držao monopol
malom obimu. Ja bih bio sretan kada na film, pa su tako i beogradski glumci bili daleko
bi svako od naših pozorišta moglo sad najzastupljeniji u jugoslavenskoj produkciji. Lenjin je
angažirati po deset svršenih studena- shvatio koliki je značaj filma za socijalizam i komunizam,
ta, glumce s ASU, koji su nezaposleni pa su tako i režimi država koje su živjele u tom
i kojih je veliki broj, to bi tek značilo društvenom uređenju mnogo ulagale u film. Sad više
nešto i u repertoarskom smislu i za nas nije taj slučaj, film na ovim prostorima nema više takav
i za te mlade ljude. Ali, bojim se da ova značaj i on se vraća u umjetničke okvire
vrsta kulture nije prioritet za one koji
kroje našu politiku, mislim da ih više u filmu Gori vatra Pjera Žalice, Omera Uništen je on sad
zanimaju stvari koje manje pripadaju u filmu Smrt u Sarajevu Danisa Tano- I uništena je
jednom građanski uređenom društvu. vića, uloga u filmu Tužiteljica, branilac, Nevjerna
STAV: Glumili ste u filmovima prijeratne, otac i sin bugarske režiserke Iglike Tri- Njegova
ratne i postratne bh. kinematografije, fonove, uloga u Remakeu Dine Musta- Vjera
u, recimo, prvom postratnom (MGM Sa- fića, uloga u posljednjem filmu Fadila
rajevo: Čovjek, Bog, Monstrum) i naj- Hadžića Zapamtite Vukovar. Iako mislim I čudit ćeš se potom kad čuješ kako
novijem bh. filmu (Muškarci ne plaču). da publika najviše pamti onu iz ostva- Ponovno koračam
Možete li uporediti ova tri perioda i koji renja Gori vatra. Tih po gradu.”
je od njih imao posebnu ulogu u Vašem
razvoju kao filmskog glumca? Koja je STAV: Vi ste pozorišni, filmski i televizij- Mi smo to tada živjeli i bio je vrlo poseban
filmska uloga Vama posebno važna, a ski glumac. U pozorištu ste gotovo uvi- osjećaj govoriti tu pjesmu Maka Dizdara
po kojoj mislite da Vas pamti publika? jek nosili predstave kao glavni glumac, u Sarajevu u tom trenutku. Ja sam osnov-
BAJROVIĆ: U predratnoj Jugoslaviji a na filmu ste nešto kao Harry Dean nu i srednju školu završio u Pljevljima i
Beograd je držao monopol na film, pa Stanton, “vječni sporedni glumac” koji lektiru su nam činili uglavnom Gorski vi-
su tako i beogradski glumci bili daleko je često u svojoj sjeni ostavljao naslov- jenac i poezija srpskih pjesnika. Za Maka
najzastupljeniji u jugoslavenskoj pro- ne uloge. Gdje je tu Izudin Bajrović? Na sam znao po Modroj rijeci, tako da sam se,
dukciji. Lenjin je shvatio koliki je zna- sceni, kao glavni, ili na filmskom TV setu otkrivši Kamenog spavača, osjećao kao da
čaj filma za socijalizam i komunizam, kao sporedni glumac? sam otkrio Ameriku. Tačno, u mom glu-
pa su tako i režimi država koje su živje- BAJROVIĆ: Ne stoji potpuno tvrdnja mačkom životu i govorenje poezije zauzi-
le u tom društvenom uređenju mnogo da sam samo epizodni glumac na filmu, ma značajno mjesto, a koliko je politike u
ulagale u film. Sad više nije taj slučaj, kao što ne stoji ni tvrdnja da sam u pozo- tome, to neka procjenjuje ko želi.
film na ovim prostorima nema više rištu uvijek igrao glavne uloge. Namučio
takav značaj i on se vraća u umjetnič- sam se ja prije toga s epizodama i u po- STAV: Trenutno ste v. d. umjetničkog di-
ke okvire. Nove vlasti otkrile su da je zorištu. Sve to jeste moj glumački život rektora drame u Narodnom pozorištu.
internet mnogo efikasnije i brže sred- i on je takav kakav je. Nekako imam uti- Kakav je danas “pozorišni život” u Sa-
stvo za nametanje svojih ideja i propa- sak da sam se ja najmanje pitao kako će rajevu i u Bosni i Hercegovini? Premijere
giranje ciljeva. Ono što je prednost za on izgledati. Stvari su se tako posložile. su “pune”, ali šta je potrebno učiniti da
mlade glumce jeste što je tržište sada naša pozorišta zažive tokom čitave se-
otvoreno, ne kreće se u granicama jedne STAV: Tokom agresije na BiH i najtežeg zone? Je li jedno od rješenja upravo u
države, već u granicama svijeta, tako da perioda za ovu zemlju aktivno ste uče- režiserskim gostovanjima, poput ovoga
imaju mogućnost raditi svoj posao i van stvovali u očuvanju bh. kulturne tradicije, Diega de Brea, koja bi već postojeću bh.
granica naše zemlje. Iako, konkurencija pa ste, npr., 1993. godine na jednoj aka- teatarsku scenu učinila raznovrsnijom,
je nepojmljivo velika i nije jednostavno demiji recitirali Poruku Maka Dizdara. bogatijom, nepredvidljivijom, ili možda
dobiti priliku, tako da treba cijeniti Ipak, ovakvim Vašim recitacijama kao u davanju prilike mladim bh. režiserima?
i onim krajnje duhovne prirode, kao što BAJROVIĆ: Otvaranje vrata istaknutim
svaki pojedinačni uspjeh naših su nastupi na koncertima Dođi, najdra- domaćim umjetnicima, vrlo istaknutim go-
mladih glumaca i glumica. ži, često su “dežurni kritičari” dodavali stujućim i mladim domaćim, to je kombi-
Postoje neke uloge koje pridjeve “politički”, “stranački”... Kako nacija koju vidim kao dobitnu u umjetnič-
su mi drage, kao to komentirate i šta, zapravo, u Vašoj
sto je uloga karijeri predstavljaju spomenuti glu-
Mugdima mački nastupi?
BAJROVIĆ: Da li je 1993. godine neko
razmišljao stranački? Ja sigurno nisam. kom smislu. U produkcijskom i tehničkom
vidim profesionalnost i odgovornost kao
To je najteži period za naš grad i naš osnovni preduvjet, kako bi naša pozorišta
narod, a Poruka govori baš o tome: išla ka svjetskom nivou, a to nam treba biti
“Doći ćeš jednog dana na čelu cilj. Sve to, naravno, ne može bez podrške
oklopnika sa sjevera vladajućih struktura. Ipak, želim istaći da
I srušiti do temelja moj grad naše predstave imaju publiku tokom cije-
Blažen u sebi le sezone, naravno, one koje to zaslužuju,
Veleći a mi se trudimo da takvih bude što više.
Imam sreću da igram i u predstavama u
Kamernom teatru i u SARTR-u, i mogu
da vidim da naša pozorišta imaju svoju
vjernu publiku, što je sjajno. n
STAV 9/11/2017 77
