Page 72 - STAV broj 140
P. 72

kultura

Trideset godina od smrti bošnjačkog pripovjedača,

Aliju Nametkadramatičara i folkloriste

komunisti su dodatno
kažnjavali i u zatvoru
                                                 “Od svih kritika, najgora je bila zavjera šutnje koja je pratila
Piše: Hamza RIDŽAL                               Aliju Nametka i njegovo djelo, jer se o mom ocu naprosto
	hamza@stav.ba                                   nije moglo govoriti. I danas imate pripadnike nekih malih
                                                 stranaka koji svoje frustracije istresaju ne samo na njemu
Navršilo se trideset godina od smr-              nego i na drugim ljudima od velikog formata iz naše kulturne
           ti velikog Alije Nametka, bosan-      baštine. Ali, i to loše i negativno pisanje nanosi manje štete
           skohercegovačkog pripovjedača,        nego dugogodišnja zavjera šutnje koja je pokušala izbrisati
           dramatičara i folkloriste. Rodio      tog čovjeka iz pamćenja naroda kojem je pripadao”
 se 6. marta 1906. godine u Mostaru. Mek-
 teb, osnovnu školu i gimnaziju završio je       izvještaju o radu KPD Zenica upućenom        glavnog odbora ‘Narodne Uzdanice’, in-
 u rodnom gradu, nakon čega upisuje Fi-          Ministarstvu unutrašnjih poslova (Odjelje-   tendanta i lektora Narodnog pozorišta
 lozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,        nju za izvršenje kazni), od decembra 1946.   djelovao kao ustaški ideolog i agitator.
 na kojem je diplomirao srpsko-hrvatski          godine, navodi se: “Najveća kazna izreče-    Što je kroz svoje javne istupe, pripovijet-
 jezik i književnost, te francuski i ruski       na je osuđeniku prof. Aliji Nametku, koji    ke i novinske članke služio okupatoru i
 jezik. Prvim novelističkim tekstovima           je pokušao proturiti jedan svoj dnevnik      ustaškom pokretu. Učestvovao u pljački
 javio se upravo u zagrebačkim književ-          sastavljen u ovom Domu za vrijeme nje-       i rasprodaji otete imovine Srba i Jevreja,
 nim časopisima za vrijeme studija (Knji-        gove istrage. U dnevniku je iznosio najve-   kao član nadzornog odbora.”
 ževnik, Omladina, Savremenik, Vijenac,          će laži i izmišljotine, kojima su vrijeđane
 Hrvatsko kolo).                                 naše narodne vlasti i razni rukovodioci      ZAVRŠIO U ZATVORU JER JE
                                                 pri ovome Domu. Dnevnik je ustupljen         AFIRMIRAO KULTURU
     U Sarajevo je došao 1930. godine, gdje      naslovu, te molimo da se dobro pregleda
 je bio urednik Novog Behara. Radio je i kao     i ustanovi da li postoje možda i nova kri-       Nametak, ustvari, uopće nije služio
 profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi,         vična djela ovog osuđenika. Za ovaj nje-     ustaškom pokretu, već je u teškom vre-
 Tehničkoj školi i Učiteljskoj školi. Jednu      gov prestup Uprava ga je kaznila najvećom    menu okupacije nastojao sačuvati dosto-
 školsku godinu proveo je i kao profesor u       kaznom koju predviđa Kućni red, a to je      janstvo radeći na afirmaciji kulture, kako
 Podgorici. Za vrijeme Drugog svjetskog rata     da su mu kombinirano izrečene sve vrste      je primijetio i Nadan Filipović: “Nakon
 radio je kao lektor i intendant Narodnog        kazni predviđenih u Kućnom redu, izuzev      završetka Drugog svjetskog rata, u travnju
 pozorišta u Sarajevu, zbog čega je, između      preseljenja iz jednog KPD u drugi, što je    1945. godine, partizani, tačnije ‘partizan-
 ostalog, osuđen na petnaest godina zatvo-       kompentencija naslova.”                      ski osloboditelji’ su ga osudili na petnaest
 ra. Prije nego što je završio u zatvoru, Alija                                               godina teške robije samo zato što se tokom
 Nametak objavio je knjige Bajram žrtava             U arhivi KPD Zenica sačuvan je i ar-     rata uopšte nije petljao u politiku, niti je
 (Zagreb, 1931), Dobri Bošnjani (Zagreb,         hiviran dokument s podacima o osuđeni-       surađivao s režimom Nezavisne države
 1937), Ramazanske priče (Sarajevo, 1941),       ku: “Alija Nametak, MB.1444/I: Osuđen je     Hrvatske, već zato što je i u ratnim okol-
 Za obraz (Zagreb, 1942), Mladić u prirodi       na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.    nostima ostao aktivni djelatnik na polju
 (Sarajevo, 1943), Dan i sunce (Zagreb, 1944)    Kazna mu je smanjena na 10 godina. Po-       književnosti i kulturnog života Sarajeva
 i Abdullahpaša u kasabi (Sarajevo, 1945). U     četak kazne 8. 4. 1945. godine. Istek kazne  i Bosne i Hercegovine”, ističe Filipović
                                                 8. 4. 1955. godine. Dana 6. 5. 1954. godine  u tekstu (T)ko je u Bosni i Hercegovini bio
                                                 uslovno pušten (broj. 5262/54). Osuđen       Alija Nametak.
                                                 je: zbog toga što je od 1941. godine pa za
                                                 čitavo vrijeme okupacije, na dužnosti pro-       Istaknuti bosanskohercegovački ori-
                                                 fesora i književnika, novinara, sekretara    jentalni filolog prof. dr. Fehim Nametak,
                                                                                              sin Alije Nametka, u razgovoru za Stav

72 9/11/2017 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77