Page 73 - STAV broj 140
P. 73
“Kad je moja rahmetli majka podnosila
molbe za pomilovanje i puštanje iz
zatvora mog oca, i kad je otišla jednom
visokopozicioniranom političaru i pitala kad
će ga pustiti, on joj je odgovorio: ‘Kad ga
zaboravi čaršija.’ Dakle, kad više ništa ne
bude značio u svojoj sredini, onda može na
slobodu”, kaže Fehim Nametak
prostora za objav- književnosti i etnografske građe. Puto-
ljivanje Namet- vao je po Bosni i Hercegovini, a poslije
kovih knjiga tada i po Turskoj, bilježeći i snimajući načine
nije bilo. Ipak, nje- upotrebe lingvističkog koda bosanskog
govo je književno jezika u raznolikim skupinama Bošnja-
djelo dugo ostalo ka. Fehim Nametak prisjeća se da je nje-
u sjeni biografije gov otac često putovao s magnetofonom i
i činjenice da je, snimao živi bosanski jezik po Bosni i po
Turskoj. “Jedan dio tog rada sačuvan je
iako nevin, osu- u Zemaljskom muzeju, gdje je radio na
đen na robiju kao Institutu za proučavanje folklora. Vrlo
“sluga ustaškog mali dio tog rada je publiciran, možda
pokreta”. 5-6% od svega što je snimio. Međutim,
dogodila se i jedna vrlo zanimljiva, a
Fehim Na- možda je bolje reći šokantna stvar. Kad
metak kaže da su sam priveden od policije 1983. godine,
neki veliki knji- nakon mog odlaska u Iran, došli su mo-
ževni kritičari, joj kući i tražili kompromitirajući ma-
poput Muhsina terijal. Među knjigama koje su pokupili
Rizvića i Dub- pronašli su u jednoj ladici četrnaest ka-
ravka Jelčića, u seta koje je babo snimio u Turskoj. Kad
svojim radovi- mi je poslije izvjesnog vremena vraćen
zaplijenjeni materijal, među vraćenim
ma isticali da stvarima nije bilo kaseta. Oni su mi re-
je Nametak vr- kli da mogu vratiti i kasete, ali da su
hunski pisac. izbrisali njihov sadržaj. Protiv toga se
rekao nam je da je svog oca prvi put vidio “Od nekih dru- tada nije moglo boriti. To je nešto što
kad mu je bilo četiri-pet godina. “Išao sam gih je dobio ne- i danas ne mogu preboljeti. Radilo se o
s majkom da ga posjetimo u zatvoru i tad gativne ocjene, vrlo značajnom materijalu kojeg je moj
sam vidio jednog stranca. Kad je izišao ali mislim da se radilo o političkom ot- otac snimio putujući od svojih sredstava.
iz zatvora, meni je bilo jedanaest godina klonu od njegovih dijela. Međutim, od On nije samo proučavao bosanski jezik
i tada se još nisam mogao naviknuti na svih kritika najgora je bila zavjera šutnje naših iseljenika već je ujedno i zapisivao
jednu stranu osobu u svom životu. Među- koja je pratila njega i njegovo djelo, jer bošnjačku usmenu književnost”, ističe
tim, vrlo brzo nestalo je te distance izme- se o njemu naprosto nije moglo govori- Fehim Nametak.
đu nas jer je on bio krasan roditelj koji je ti. I danas imate pripadnike nekih malih Većinu svojih putovanja izvan Bosne
svu svoju ljubav i pažnju pokazivao i pre- stranaka koji svoje frustracije istresaju ne i Hercegovine Alija Nametak poduzimao
ma majci i prema nama, svojoj djeci. Od samo na njemu nego i na drugim ljudi- je od 1973. godine, kad se penzionirao,
njega nikad nisam čuo neku ružnu riječ. ma od velikog formata iz naše kulturne pa do osamdesetih godina prošlog sto-
Na kraju krajeva, imao je veliki utjecaj na baštine. Ali, i to loše i negativno pisanje ljeća. “Uvijek su ga zanimali Turska i
mene i moje sestre. Čak mi je pomogao nanosi manje štete nego ta dugogodišnja naše iseljeništvo ondje. Naravno, tada
i u izboru profesije, jer tad, kao mladić, zavjera šutnje koja je pokušala izbrisati nije bilo govora da ga neka institucija
još nisam imao do kraja izgrađenu pred- Aliju Nametka iz pamćenja naroda kojem pošalje u Tursku. Mislim da to ni njemu
stavu o tome čime da se bavim. Na nje- je pripadao. Kad je moja rahmetli majka nije padalo napamet. Ne treba zaboravi-
gov poticaj upisao sam orijentalistiku”, podnosila molbe za pomilovanje i puštanje ti da je moj otac dobar dio svog života
prisjeća se Fehim Nametak. iz zatvora mog oca, i kad je otišla jednom na slobodi proveo bez pasoša, pa je ko-
visokopozicioniranom političaru i pitala ristio one godine kad je mogao putovati
Izopćen iz bosanskohercegovačkog kad će ga pustiti, on joj je odgovorio: ‘Kad i kada je o svom privatnom trošku radio
književnog života, novovjekovni Baše- ga zaboravi čaršija.’ Dakle, kad više ni- ta istraživanja. Mislim da je sve do maj-
skija – kako Aliju Nametka oslovljavaju šta ne bude značio u svojoj sredini, onda čine smrti 1982. godine putovao po Tur-
neki autori zbog njegove knjige Sarajevski može na slobodu”, kaže Fehim Nametak. skoj obilazeći bošnjačka sela i snimajući
nekrologij – ponovo je počeo objavljivati i bilježeći ono što je zatekao”, prisjeća se
tek nakon dugogodišnje šutnje (Trava za- VRIJEDNI ETNOGRAFSKI RAD Fehim Nametak. n
boravka 1966. i Tuturuza i šeh Meco 1978), SISTEMATSKI UNIŠTEN
i to u Zagrebu, jer u Bosni i Hercegovini
Alija Nametak intenzivno se bavio
skupljanjem i objavljivanjem usmene
STAV 9/11/2017 73
