Page 82 - STAV broj 140
P. 82
uglavnom, bilo izrađivano od pređe. Sve glavna hrana jer nije bilo kokošijeg mesa i prede, a onda su se od te vune, procesom
je zavisilo od imovinskog stanja osobe”, toliko”, kaže Imo. pletenja, dobijali razni proizvodi. Od vune
podsjeća predsjednica KUD “Stijena”. su se pravile čarape, jeleci, serdžade i ći-
Kahva ili razgovoruša bila je prava limi. Znači, vuna bi se najprije iščešljala,
Članovi KUD “Stijena” promoviraju razonoda uz koju se družilo, razgovaralo isprela i namotala na kančele, potom se
i domaća krajiška jela, a njihova izvor- i sijelilo. Nije bilo pržionica kahve kao nosila u farbaru na bojanje. Kad se vuna
na grupa čuva izvorni krajiški napjev. danas, a ni mljevene kahve. Nekada, da oboji, stavljala bi se na ‘stan’ i onda se tkalo.
Čuvaju i običaje prženja kahve u dolafu, bi se kahva popila, trebalo se dobro po- Proces tkanja trajao bi po mjesec kako bi
spravljanja domaćih jela, razne radnje s truditi i najprije kahvu popržiti u spra- se dobio prosječan ćilim, i to da domaćici
vunom, kosidbe, serviranje hrane i do- vici ručne izrade, poznatijoj kao “dolaf ”. još neko pomogne”, priča Jasmina Silić.
nošenje hrane vani, u okviru čega prika- Dok je domaćica bila zauzeta kućan-
žu kako se nekada hrana nosila na glavi. “Dolaf je sredstvo koje se do sada skim poslovima, neko bi morao zabavlja-
Jednostavno, nastoje od zaborava otrgnuti koristilo za prženje kahve. Najprije bi se ti dijete. Kako nije bilo dadilja ni vrtića,
tradiciju pripremanja domaćih krajiških kahva usula u dolaf, koji bi se stavio u lo- domaćice su se snalazile kako su znale i
jela, među kojima je halva bila jedno od žište šporeta, povremeno okretala i tako umjele. Tako je nastala bešika s nogama
popularnijih koje se serviralo kao desert pržila. Sjećam se da je nama mladima po- poput saonica i domaćice su je koristile
nakon slanog jela. sebno zanimljivo bilo to kad mati nastavi dok su radile.
vodu i ona provri, a zatim uspe kahvu i “Mala djeca stavljala su se u bešiku
“Imamo našu krajišku halvu, koja se zalije, te ona i otac piju, a mi djeca samo kad bi se uspavljivala. Unutrašnjost be-
pravi od domaćeg kukuruznog ili pšenič- gledamo da li će im ostati šta, pa da i mi šike bila je ispunjena slamom, a zatim se
nog brašna, u koju se doda malo ulja, a za- malo probamo kad oni izađu za poslom”, na to stavi neka tkanina i jastuk na koji
tim se prži pet minuta. Kada bude gotova, prisjeća se Zlate Draganović. se položi dijete. Preko bešike bi se obično
halva se nekada pripremala u kolutiće ili, stavljala crvena marama da se dijete ‘ne
što bismo mi Krajiškinje rekle, ‘tobuko- Proces dobijanja masla bio je zahtje- urekne’. Te bešike bile su jako praktične
ve’. Njih su naše nene pripremale jer je van, a provodio se kroz mehanizam ruč- jer su ženama omogućavale da istovreme-
bilo puno djece i, da bi ih sve zapao isti nog “metenja” u spravi zvanoj “stap”. Do- no pletu i nogom ljuljaju dijete”, objaš-
dio, one su se dosjetile da halvu napra- maćica bi u “stap” usula pavlaku i ručno njava Jasna Topić.
ve u kolutiće. Halva se stavljala u hrgo- udarala gore-dolje kako bi nakon odre- Pri KUD “Stijena” djeluje i škola fol-
ve pravljene od domaće masirače zvane đenog vremena dobila mlaćenicu (kiselo klora, u kojoj kurs narodnih kola i igara
‘hrga’, koja se prepolovi, njena unutraš- mlijeko) i izmećaj (maslo). pohađa oko 50 članova mlađeg uzrasta
njost se ispeče i jede ili koristi kao pošeće- (djeca od prvog do šestog razreda) i gru-
rena poslastica, a njena se kora ostavljala “Ovo je stap u koji može stati oko pet pa u kojoj su djeca starijeg uzrasta. Ova
i koristila kao posuđe”, objašnjava Mine litara pavlake, a zatim se tuče desetak mi- grupa u posljednje vrijeme suočava se s
Malić, članica KUD “Stijena”. nuta i tako se odvaja mlaćenica od masla. manjkom djece uslijed sve češćeg odla-
Ono se pokupi s vrha, a ostane mlaćeni- ska Krajišnika iz Bosne i Hercegovine.
BOGATA KRAJIŠKA SOFRA ca”, objašnjava Fatima Nuhić. “Dvadesetak godina bavim se folklo-
rom. Do sada sam izvela 8 generacija djece
Budući da se nekada mnogo radilo, Masnica ili maslenica bila je sastav- koja su preda mnom učila folklorne igre.
bila je potrebna i dobra hrana da održi ni dio krajiške sofre. Stari se još sjećaju Redovno pohađam seminare na kojima
radnike na nogama tokom cijelog dana. kako bi se radovali masnici, a kad bi se učim o kulturi i tradiciji naših igara”, kaže
Imo Halkić priča kako je krajiška “ko- uz masnicu još dodala i kokoš, bio bi to Semira Durdić, vođa folklorne sekcije.
sačka pita” bila obavezno jelo kosaca bez “mali Bajram”. KUD “Stijena” dobar je primjer borbe
kojeg nisu htjeli raditi. za očuvanje kulture i običaja jednog naroda
“Masnica se pravila od domaćeg, crnog u vremenu pretjeranog materijalizma. Boš-
“Pravi se od same jufke pomašćene brašna i izmećaja. Razvija se u tri jufke njačko društvo i njegove institucije trebaju
cijelim domaćim maslom. Jufka se savi- koje se spoje, a zatim se pomasti. Služila više pažnje posvetiti ovakvim projektima
ja u gužve i siječe na jednake komadiće se uz pekmez, sir, kiselo mlijeko i pileti- i udruženjima koji odolijevaju sve jačem
i reda se u redove. Nakon što pita dobro nu”, kaže Halida Saličević. trendu globalizacije uslijed koje nestaju
urumeni, osoli se malo odozgo i zalije tradicije, običaji i narodi. n
ključalom vodom. Onda se bijeli luk iz- Odjeća je nekada ručno izrađivana, a
gnječi i po njemu pospe mladi sir, i to sve domaćice bi se morale posebno specijali-
stavi preko pite. Bez toga su kosci bili, što zirati za taj vrlo zahtjevni posao. Uglav-
se kaže, bolesni dok kose i to im je bila nom je izrađivana od vune koja se dobi-
jala šišanjem ovaca.
“Ovdje imamo grebenove kojima išče-
šljavam vunu. Vuna se zatim stavlja na prelu
82 9/11/2017 STAV
