Page 19 - STAV broj 225

uopće) Bošnjaci trebaju razvijati i ču- dnevnom redu, ali zato jeste kontinui- narodi, ili potiskivanje vlastitih identi-
vati svoje nacionalne institucije, odno- rano osporavanje svega što je i bošnjač- fikacija kako bi se sačuvale odrednice i
sno jesu li im kao najbrojnijem narodu ko i bosanskohercegovačko. nominacije koje bi mogle predstavljati
dovoljne one zajedničke, bosansko- A Bošnjaci i dalje međusobno pole- zajedničke vrijednosti svih naroda koji
hercegovačke, koje bi trebali dijeliti s miziraju treba li im vlastita akademija žive u Bosni i Hercegovini.
drugima. Može se to kazati i ovako – u nauka ili im je dovoljna bosanskoher-
probosanskim, uglavnom bošnjačkim, cegovačka, da li će u obrazovnim insti- KOD SRBA I HRVATA
intelektualnim krugovima prisutna je tucijama insistirati na bošnjačkoj knji- NEDOUMICA NEMA
dilema treba li insistirati na etničkom, ževnosti i kulturi ili to treba izbjegavati Čini se, ipak, da nije ni pošteno
nacionalnom identitetu kao posebnosti za račun bosanskohercegovačke tradicije ni pravedno, a svakako nije korisno i
ili je za opstanak bosanskohercegovač- koju bi zajedno s bošnjačkom trebale či- dugoročno dobro, pred Bošnjake i njihovu
kog društva i države Bosne i Hercego- niti srpska i hrvatska... političku i kulturnu elitu uopće postav-
vine korisnije potiskivati ili barem ne Javnu polemiku otvorila je i nedavna ljati takvu dilemu, suprotstavljajući boš-
naglašavati nacionalnu posebnost Boš- inicijativa Vijeća kongresa bošnjačkih njački nacionalni bosanskohercegovač-
njaka za ljubav građanske Bosne kao intelektualaca (VKBI) o uspostavi javnih kom državotvornom konceptu.
ideala moderne i sretne višenacionalne institucija za bosanski jezik i bošnjačku I to iz više razloga. Prvo, bošnjačka
društvene zajednice. književnost u Bosni i Hercegovini, bu- nacionalna i kulturna tradicija ni u kom
Takvo se pitanje, naravno, postav- dući da takve institucije još ne postoje. slučaju ne podrazumijevaju negiranje
lja samo (u) Sarajevu, Tuzli, Zenici, Na inicijativu je reagirao član VKBI aka- ili relativiziranje bosanskohercegovač-
dijelu Mostara, odnosno ondje gdje demik Esad Duraković, iznoseći stav da ke, nego su ove dvije pojave međusob-
su Bošnjaci apsolutna većina. S dru- takav pristup za bosanskohercegovačko no komplementarne. Drugo, hrvatska i
ge strane, među srpskim i hrvatskim društvo može biti štetan i da će dopri- srpska elita, u bilo kojoj sferi, nemaju ni-
intelektualcima, javnim djelatnicima nijeti njegovoj daljoj podjeli. Time se, jednu nedoumicu kada je riječ o odnosu
i političarima, na područjima gdje su ustvari, pred Bošnjake postavlja izbor prema bosanskohercegovačkom društvu
Bošnjaci iz različitih razloga manji- – ili afirmacija nacionalnih institucija, i državi Bosni i Hercegovini jer je kod
na, takva promišljanja uopće nisu na kakve imaju drugi bosanskohercegovački njih, nažalost, politika jasna – na razbi-
janju Bosne i Hercegovine uradit će sve
Javnu polemiku otvorila je nedavna inicijativa Vijeća kongresa što mogu, a jedini ograničavajući faktor
im je upravo snažna bošnjačka politika
bošnjačkih intelektualaca (VKBI) o uspostavi javnih institucija i garancija (kakva takva) međunarodne
za bosanski jezik i bošnjačku književnost u Bosni i Hercegovini, zajednice, u prvom redu Evropske unije
budući da takve institucije još ne postoje. Na inicijativu je i Sjedinjenih Američkih Država. Prona-
reagirao član VKBI akademik Esad Duraković, iznoseći stav đu li prostor, hrvatske i srpske politike
u Bosni i Hercegovine učinit će sve, uz
da takav pristup za bosanskohercegovačko društvo može biti pomoć prekograničnih susjeda, da Bo-
štetan i da će doprinijeti njegovoj daljoj podjeli sne ne bude, bez obzira na to kakvu će
Bošnjaci politiku voditi.
Bošnjaci su svoju državotvornost i
težnju za zajedničkim pluralnim druš-
tvom do sada potvrdili na mnoštvu
primjera: u državne organe biraju ne-
bošnjake, u školama uče o srpskim i
hrvatskim piscima, a kao muslimani s
punim poštovanjem i uvažavanjem, u Sa-
rajevu, naprimjer, neradom obilježavaju
i nemuslimanske blagdane. Ali to ipak
nije odobrovoljilo nacionalne politike
druga dva naroda da na Bosnu i Her-
cegovinu gledaju kao na svoju zemlju,
nego ih integrativni bošnjački pristup
dodatno radikalizira i homogenizira.
A barem stogodišnje iskustvo po-
kazalo je da se do zajedničkih i općih
vrijednosti ne može doći negiranjem
niti potiskivanjem etničkih i nacio-
nalnih posebnosti. Prije bi se reklo da
će demokratski utemeljena afirmacija
i njegovanje nacionalnih posebnosti
bošnjačkog naroda, uspostavljanje i ja-
čanje kulturnih i obrazovnih institucija
s nacionalnim predznakom doprinijeti
jačanju, a nikako slabljenju bosansko-
hercegovačkog društva u cjelini. n

STAV 27/6/2019 19