Page 24 - STAV broj 225
        P. 24
     POLITIKA
          političke stavove žena nužno ne predstavlja   njihovi nastupi, nakon proživljenog na-  način da nisu shvaćene ozbiljno od polici-
          rodno zasnovano nasilje, dok god se može   silja, “puno oprezniji”.   je. Ovakve posljedice mogu biti i znatno
          percipirati kao zdrava kritika ili politička   Istraživanje je pokazalo i da žene koje   okrutnije za žene koje su aktivne u politici
          debata zaštićena pravom slobode govora.   su preživjele ili i dalje proživljavaju nasi-  i javno poznate jer se mogu percipirati kao
          Međutim, često se napadi usmjereni pro-  lje u politici nerijetko kao posljedicu toga   politički nelojalne ili nepouzdane, te biti
          tiv žena znatno intenziviraju ponavljaju-  imaju i ozbiljne zdravstvene probleme   izložene kritici da nisu sposobne za posao
          ćim i upornim obrascima ponašanja, a i   zbog stresa kojem su svakodnevno izlo-  koji obavljaju, što može imati poražavaju-
          dalje ostaju neprimjetni ili su odbačeni   žene. Kada nasilničko ponašanje na žene   ći utjecaj na njihove karijere. Kao rezultat
          kao beznačajni. Jedna seksistička uvreda   ne utječe na način da se one uplaše, obe-  toga, mnoge se žrtve nasilja suzdržavaju od
          može se shvatiti kao loše ponašanje, ali   shrabre ili odustanu od svog političkog   javnog adresiranja ili prijavljivanja nasilja
          kada se žene u politici konstantno suoča-  aktivizma, ili ne utječe dovoljno da bi se   koje su preživjele, a počinioci nasilja kao
          vaju s navalom uznemiravanja i zlostav-  prilagodile vladajućoj većini ili političkoj   posljedica ostaju nekažnjeni. Podaci i stan-
          ljanja, to postaje nasilje, naročito ako to   opciji počinioca nasilja, nerijetko zbog   dardizirani indikatori za mjerenje inci-
          za posljedicu ima formiranje stava da je   toga ispaštaju i članovi njihovih porodica.   dencije nasilja nad ženama u politici i za
          to nezaobilazno iskustvo žena u politici   Jedna sagovornica opisuje mobing vr-  vrijeme izbornog ciklusa skoro da ne po-
          s obzirom na to da se time potkopava nji-  šen nad njenim suprugom, koji je državni   stoje, s obzirom na to da se takvo nasilje
          hov osjećaj sigurnosti pri svakom poku-  službenik, zbog politike koju je ona vo-  najčešće tretira kao izolirani incident, a ne
          šaju ostvarivanja svojih političkih prava.  dila i stavova koje je javno iznosila. “Moj   kao manifestacija široko rasprostranjene
            Žene koje su aktivne u politici i koje   muž je zbog mog političkog angažmana   strukturalne diskriminacije nad ženama
          su preživjele rodno zasnovano nasilje   dvije godine doživljavao mobing, zabra-  u javnom i političkom životu.
          suočavaju se s višestrukim preprekama u   nili su mu da radi svoj posao. Dvije go-  Nasilje nad ženama u politici često
          ostvarivanju pravde. Te prepreke idu van   dine je trebao samo da sjedi i faktički ih   se tolerira i smatra normalnom pojavom,
          okvira same situacije u kojoj se nalaze kao   je proveo na bolovanju, redovno je išao   naročito u kontekstima i društvima gdje
          žene u politici, uključujući i sekundarnu   psihologu. On je najviše platio taj moj po-  su patrijarhalne vrijednosti duboko uko-
          viktimizaciju u toku podnošenja prijave.   litički stav koji sam imala. Djeca, srećom,   rijenjene, kao i percepcije da uloga žena
          Žene dodatno nailaze na otpor službenika   ne rade u mom gradu, a najstariji sin se   treba biti ograničena na brigu o kući i
          za provedbu zakona koji su odgovorni za   sto puta naljutio na mene. On ne može da   porodici, da politika nije relevantna u
          procesuiranje počinioca nasilja, kao i ne-  shvati zašto ja to radim. Posljedica svega   svakodnevnom životu i potrebama žena,
          adekvatnu pravnu zaštitu, odnosno pri-  je da sam otišla na gastroskopiju i dobila   te da su žene nesposobne i neefikasne
          stup integriranim uslugama zaštite, što su   tri dijagnoze, od jednjaka do želuca, čir   liderke. Samim tim su i svijest javno-
          ujedno i karakteristike prepreka s kojima   sam fasovala od toga, imam GERB drugi   sti kao i aktivnosti za suzbijanje nasilja
          se suočavaju i žrtve svih drugih oblika   stepen na jednjaku. Doslovno imaš osjećaj   nad ženama u politici ograničene rodno
          rodno zasnovanog nasilja nad ženama.   da imaš infarkt, ja sam i otišla u hitnu jer   zasnovanim stereotipima koji se često
            U značajnom broju slučajeva, nasilje   sam mislila da imam infarkt. Pitaju me   projiciraju u medijima i na društvenim
          nad ženama u politici ne shvata se dovolj-  kako sam tu gastroskopiju mogla uradi-  mrežama. Zbog kulture šutnje, stigme i
          no ozbiljno sve dok ne preraste u fizičko   ti, kao kako sam to progutala. Vjerujte da   nekažnjavanja rodno zasnovanog nasi-
          nasilje. Ispitanice koje su učestvovale u   bih radije radila gastroskopiju svaka tri   lja, svi oblici nasilja nad ženama uopće-
          istraživanju najčešće su čvrstog stajališta   mjeseca nego što sam ovo morala da gu-  no se ne prijavljuju – tako je i s nasiljem
          da ih nasilje nije zastrašilo ni obeshrabrilo,   tam”, priča jedna od sagovornica.   u politici, gdje će žene koje su preživjele
          iako neke sagovornice navode da su od   Okrivljavanje žrtve nasilja zajednička   nasilje radije prikrivati incident nasilja
          tog čina nasilja manje javno istupale sa   je karakteristika svih oblika nasilja nad   iz straha da će biti percipirane slabim ili
          svojim stavovima, da su ugasile profile na   ženama, pa se žrtve svih oblika rodno za-  nesposobnim za svijet politike.
          društvenim medijima, da su obeshrabre-  snovanog nasilja vrlo često suočavaju s op-  Ukoliko nasilje nije imalo za posljedicu
          ne, povrijeđene, a neke su čak i odustale   tužbama za klevetu, dodatno se marginali-  vidljive tjelesne povrede, organi za spro-
          od politike. Neke od njih navele su da su   ziraju ili se omalovažavaju i ponižavaju na   vedbu zakona vrlo često odbacuju prijave
                                                                               prijetnji, uznemiravanja i drugih oblika
                                                                               rodno zasnovanog nasilja, smatrajući ih
                                                                               normalnom pojavom kod angažiranja
                                                                               u politici. Čak 60,5% ispitanica koje su
                                                                               doživjele nasilje nikome se nisu obratile
                                                                               u vezi s doživljenim nasiljem. One koje
                                                                               se jesu obratile uglavnom su se obraćale
                                                                               liderima i članovima svoje stranke, po-
                                                                               liciji, tužilaštvu, nevladinim organiza-
                                                                               cijama, Ombudsmenu za ljudska prava,
                                                                               međunarodnim organizacijama i stranim
                                                                               ambasadama.
                                                                                  Rezultata ovih obraćanja najčešće
                                                                               nema, a naročito ne u obliku adekvatnih
                                                                               sankcija. Po pitanju osjećaja da su žene u
                                                                               njihovoj političkoj partiji ili parlamentu
                                                                               zaštićene od svih oblika nasilja nad že-
                                                                               nama, ispitanice generalno nisu sigurne,
                                                                               dok 33,7% ispitanica ne osjeća da su žene
                                                                               zaštićene od nasilja.          n
         24  27/6/2019 STAV





