Page 59 - STAV broj 254

sravnjujući vremena; svojom dostojanstve- Je li kipar Petar Krstić, dok je u srcu 1981. prebačena je u Spomen-park na
nošću u stavu koji odiše pobunom protiv bijelog kamena izvlačio udove partizanskih Vracama, koji će jedanaest godina poslije
svih nepravdi, svojom usamljenošću star- figura prepletenih u pravnom mozaiku po pripadnici Karadžićeve vojske iskoristiti
ca koji je preronio sva životna iskustva i kojem život i smrt igraju beskrajno kolo, kao jednu od utvrda iz koje će sijati smrt
svojom tajanstvenošću, indiskretnošću, mogao i sanjati da će njegovo djelo podi- po opkoljenom Sarajevu, te će sve što se
dubokom intimom i nepojmljivim laten- jeljeno u oštre kvadratne plohe, posveće- ondje nalazilo razoriti i porazbijati. Ovu
tnim erotizmom, ovaj spomenik kao da je no mrtvima, svakodnevno ovdje doziva- spomen-kosturnicu, nasreću, nisu dirali.
zauvijek u tu bijelu kocku utamničio grč- ti mladost u njenom najbujnijem cvatu?
kog boga smrti, strašnog Tanatosa. Ovih devedeset devetero, čija imena stoje SPOMENICI I SKRBNICI
Samo je tako i mogao privući najmlađe uklesana na prednjoj strani kocke – kao Prije nekoliko godina vlaga je počela
zaljubljene parove da tajne o svojim prvim 99 zrna tespiha, kao tri puta 33 Isusove otkivati bijele mermerne ploče i razbaci-
ljubavima povjere baš njemu. Stotinama godine– zasigurno jesu. Svako od njih u vati ih po travi. Naposljetku, počele su
žitelja Ilidže i njihovim gostima baš ovdje, ona strašna vremena mora da je maštao o se odvaljivati i one najvažnije, s imeni-
nad ovim bijelim kamenom, usne su utr- danu kada će se ovdje, u Velikom parku ma boraca, teškim poput svih bosanskih
nule od prvog poljupca. Prije nego će ih na Ilidži, u Sarajevu, izmiješan s cvrkutom strahova. Prvo se odvalila ona na začelju
saprati pred ovu skromnu rekonstrukciju ptica, slobodan, mreškati šapat zaljublje- koja zatvara spisak imena. Na njoj je pisalo
svjedočila su o tome mnoga srca ispisa- ne mladeži. Svakodnevno, još od 1961. ovako: “Vaše žrtve su naša trajna obaveza
na karminom i ispunjena imenima onih godine, kada je podignuta ova kosturnica da čuvamo tekovine NOB-a i socijalistič-
koji su toliko zaljubljeni da hoće cijelom i nad njom skulptura, potvrđuje taj šapat ke revolucije.” Pavši na zemlju, prelomila
svijetu obznaniti svoju voljenost. A tek nad njihovim kostima da žrtvu svoju ulu- se preko samog natpisa, kao da trga davno
ona iscrtana sprejom, kojima ni drevni do nisu posijali. izrečenu zakletvu koju smo Bog sami zna
mrazevi što u huku slijeću s Igmana ne Na prvoj ploči s čeone strane piše ovako: kada prekršili i zaboravili je kao da nije
mogahu nauditi. “U velikom i slavnom narodnooslobodi- naša. To vjerovatno niko ne bi ni primi-
Tu, na crnom granitnom stupu, go- lačkom ratu 1941–1945. dali su svoje ži- jetio, ili nikog to ne bi dotaklo do te mje-
dinama su se razvlačila dva datuma koja vote”, a onda slijedi 99 imena poginulih re da pokrene akciju saniranja, da se ovdje
su tačno označavala početak i kraj takve pripadnika NOR-a s općine Ilidža. Dva se na Dan državnosti i drugim praznicima,
veze. Prvi, drečavo crven, bio je ispisan re- izdvajaju – Ravijojla i Gliša Janković. To su današnjim i bivšim, ne okupljaju člano-
skim, oštrim potezima punim ushićenja, narodni heroji. Oboje su se rodili u nase- vi Udruženja antifašista i boraca NOR-a
vjerovatno ostao iza ruke koju vode trnci lju Osjek, blizu, ondje gdje se rijeka Želje- te polože cvijeće pod granitnu skulpturu.
veličanstvenog zanosa, a drugi, crn, uko- znica sastaje s Bosnom. Oboje su poginuli Eto, njima je zasmetalo da mrazevi i kiše
van dvije godine poslije, u svojim sparu- 1944. godine u ustaškoj zasjedi – Gliša u nemilosrdno rastaču jedan spomenik koji
šenim pognutim brojkama odavao je očaj januaru u selu Bukve pored Vareša, a Ra- svjedoči o dijelu historije ove zemlje. Ab-
ostavljenog ljubavnika i neki daleki zov vijojla šest mjeseci poslije s druge strane dulah Koldžo, predsjednik Upravnog od-
raspustošene divljine, sasvim blizu one Sarajeva, kod Bijelih voda na Romaniji. bora Udruženja, priča kako su konkurirali
koja je Geteovog Vertera prenijela preko Pored ove, nekada je u Velikom par- kod Zavoda za zaštitu spomenika Kantona
granice među svjetovima. Poput kakvog ku stajala spomen-kosturnica s imenima Sarajevo i dobili blizu 7.000 KM. Ipak, to
testamenta sabijenog u jednu jedinu riječ, samih heroja. Najstariji Ilidžanci sjećaju je bilo dovoljno tek za osnovne radove, da
ispod drugog datuma pisalo je “sretno!” – se da je podignuta 1949. godine, a na njoj se uklone ploče koje su se odlijepile i po-
kao da se budućnost pred tim mladićem je bilo uklesano 26 imena palih drugova. padale i da se podebljaju i prodube fuge.
slomljena srca otvarala ulazom u crno gro- Među njima, isticali su se Vladimir Perić Bijela mramorna kocka, koja drži cijelu
tlo rudnika. Valter, Omer Maslić i Vaso Miskin. Godine jednu stranu spomenika, s imenima onih

STAV 16/1/2020 59