Page 65 - STAV broj 254

Prigovori da ljevica ne može biti odre- grupa bošnjačkih književnika i intelek- kruga ljudi, ili službu širokih slojeva na-
đena nacionalnim predznakom naprosto tualaca, što su se u kulturnom i javnom roda. Na tu raskrsnicu mora doći i dola-
nisu tačni, čemu nas uči politička stvar- životu Bosne i Hercegovine javili krajem zi svaki, pa i muslimanski intelektualac.
nost naših susjeda i drugih evropskih dr- dvadesetih godina 20. stoljeća. Najista- Prema tome, i široki slojevi muslimana,
žava, ali i bošnjačka historija. Dovoljno se knutija imena te grupa danas se ubrajaju tj. seljaštvo, radništvo i mali ljudi, mogu
vratiti osamdeset godina unazad i vidjet među najvažnije bošnjačke intelektualce u svome nastojanju za boljim životom ra-
ćemo da su Bošnjaci nekada imali ljevi- ili pisce 20. stoljeća: Hasan Kikić, Safet čunati kao na saveznike samo onu inteli-
cu koja je bila autentični glas bošnjačkog Krupić, Šukrija Huskić, Skender Kule- genciju, koja hoće da svoje snage stavi u
naroda. Pritom se radilo o ljevici koja je, nović, Zija Dizdarević, Ešref Badnjević, njihovu službu.”
prije svega, djelovala u intelektualnoj, a ne Hamid Dizdar, Derviš Imamović, Huse- Ono što je Hasan Kikić, kao glavni
u političkoj areni. Godine 1937. pokrenut jn Salčić, Salih Alić, Asko Borić, Rasim urednik, najavio u prvom broju časopisa
je časopis Putokaz, koji je okupljao naj- Filipović, Nazif Resulović... Ova izuzet- dosljedno je provođeno u ostalim broje-
značajnije mlade lijevo orijentirane boš- na grupa intelektualaca djelovala je i na- vima. Iz tekstova publiciranih u Putoka-
njačke intelektualce tog vremena. kon što je Putokaz prestao izlaziti 1939, zu moguće je razaznati da je bošnjačka
a 1942. godina označila je njihovo prisil- ljevica glavnog krivca za ekonomsko i
GLAVNI STOŽER BOŠNJAČKE LJEVICE no razilaženje. Mnogi od njih tragično su kulturno zaostajanje bošnjačkog naroda
Putokaz je bio list za društvena i knji- skončali, bilo kao žrtve ustaškog terora prepoznavala u agrarnoj reformi i anti-
ževna pitanja. Prema riječima Muhsina u konclogorima, poput Safeta Krupića i demokratskom karakteru vlasti držav-
Rizvića, on predstavlja “najznačajniju Zije Dizdarevića, ili kao žrtve četničkog nog poretka Kraljevine Jugoslavije, te
pojavu u razvoju muslimanskog knji- zločina, poput Hasana Kikića. namjernom i planskom zapostavljanju
ževnog života krajem tridesetih godina” Iako tako nije bio definiran u naslovu, “muslimanskih sredina”. Moglo bi se reći
20. stoljeća. Istraživači ovog časopisa i svojim je sadržajem Putokaz bio istinsko da skoro svaki tekst u Putokazu skreće pa-
fenomena rađanja ljevice u bošnjačkom glasilo bošnjačke lijeve i proleterske in- žnju na problem nepismenosti, pozivaju-
korpusu ocijenili su Putokaz kao “glasilo teligencije. Riječ je bilo o novoj bošnjač- ći nadležne da predano rade na otvaranju
revolucionarne orijentacije”, kako ga je koj inteligenciji koja se poistovjećivala sa novih škola.
definirao Kasim Suljević. širokim narodnim masama, sa seljacima
Putokaz je doista predstavljao organi- i radnicima, stajući u odbranu njihovih KNJIŽEVNI ČASOPIS, ALI I VIŠE OD
ziranu završnicu sporadičnih književnih, interesa. Istaknuto je to i u Uvodnoj riječi TOGA
kritičkih i publicističkih napora bošnjač- u prvom broju: “Važna je kod intelektua- Vođeni ideologijom i estetikom pro-
kih pisaca lijeve orijentacije. On je imao laca njegova sposobnost, ali je najvažnije leterske književnosti, kako primjećuju
svoju političku, ideološku, umjetničku i to, da li će je on staviti u službu svojih lič- Muhidin Džanko i Enes Karić u tekstu
intelektualnu platformu koju je izgradila nih interesa i interesa jednog ograničenog Putokaz – časopis treće generacije bošnjačkih

STAV 16/1/2020 65