Page 25 - STAV broj 292

ukob između Armenije i Azerbej-
džana bio je zamrznut 32 godine.
Povremeno su izbijale čarke koje
Ssu nekad uzrokovale i ljudske žr-
tve. Armenski separatisti, koje podržava
Vlada u Jerevanu, prije tri decenije okupi-
rali su 20 posto Azerbejdžana, uključujući
i autonomnu pokrajinu Nagorno-Karabah
(ONK), koja je u središtu sukoba. Riječ je
o visoravni u Azerbejdžanu koja se prostire
2
na oko 4.400 km , a koju su armenski se-
paratisti proglasili vlastitom republikom.
Osim ONK, separatisti su okupirali i druga
područja izvan Nagorno-Karabaha u na-
mjeri da ih pripoje Armeniji. Armeni su
sva okupirana područja, koristeći metode
etničkog čišćenja i progona azerskog civil-
nog stanovništva, proglasili armenskim et-
ničkim teritorijem. Armenski zločini kul-
minirali su genocidom. Oko milion Azera
protjerano je sa svojih ognjišta, a 250.000 zalažući za diplomatsko rješenje. Nažalost, uključe s obzirom na to da bi time bili
ih je prognano i iz Armenije, u kojoj su diplomatski napori nisu urodili plodom. ugroženi njihovi širi interesi.
stoljećima živjeli. Najveći masakr nad Azerbejdžan, koji se prostire na
Azerima armenski separatisti počinili su 88,000 km , tri je puta veći od Armenije, INTERESI TURSKE I RUSIJE
2
u februaru 1992. godine u mjestu Hodžali. koja čini manje od 30.000 km . U Azerbej- Turska njeguje bliske političke, di-
2
Tada je ubijeno i masakrirano 613 Azera, džanu živi trostruko više stanovnika nego plomatske, vjerske i kulturološke veze s
uključujući žene i djecu. u Armeniji, čija je populacija manja od tri Azerbejdžanom. Obje su zemlje musli-
miliona. Kako je moguće da je Armenija manske i njihovi su odnosi na najvišem
TRI DECENIJE DIPLOMATSKE BORBE uspjela okupirati 20 posto teritorije Azer- nivou, uključujući i vojnu saradnju. Tur-
UN je donio četiri rezolucije kojima bejdžana iako je ekonomski i vojno dale- ski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan o
se Armenija jasno i nedvosmisleno ozna- ko inferiornija? odnosima njegove zemlje s Azerbejdžanom
čava kao agresor i okupaciona sila. To su Do izbijanja novog oružanog suko- rekao je kako se radi o “jednom narodu
rezolucije 822, 853, 874. i 884, koje traže ba došlo je 27. septembra 2020. godine. i dvije države”, obećavši punu podršku.
hitno povlačenje armenskih snaga s oku- Ako se nastavi, rat bi mogao izazvati oz- Osim toga, Turska i Azerbejdžan tradici-
piranih područja Azerbejdžana i povratak biljne posljedice za cijelu regiju. Samo onalno su bliske zapadnom bloku. Turska
prognanih. Armenija se oglušila o sve ove proteklu sedmicu poginulo je više od 220 je članica NATO-a, a Azerbejdžan tako-
rezolucije nazivajući ih “nepravednim”, osoba, a mnogo više ih je ranjeno. Ar- đer ima dobre diplomatske i ekonomske
arogantno kršeći međunarodno pravo, menski separatisti ne prezaju od grana- odnose sa SAD-om i njegovim saveznici-
pritom pokušavajući opravdati agresiju tiranja civila u gradovima duboko izvan ma. Odnosi Turske sa zapadom, doduše,
mitskim polaganjem historijskog prava Nagorno-Karabaha. Najnovije granati- u posljednjih nekoliko godina postali su
Armena na Nagorno-Karabah. ranje izveli su na grad Ganca, treći naj- kompleksniji, ali, neovisno o tome, Turska
I Skupština Vijeća Evrope osudila je veći grad u Azerbejdžanu, u kojem su i dalje važi kao druga najmoćnija članica
etničko čišćenje Azera. Sukob je zamrznut također gađali civile. NATO alijanse.
tri decenije, a Armenija nije ispoštovala re- Dinamika ovog oružanog sukoba i Rusija, pak, kulturološki i vjerski, kroz
zolucije UN-a, već pokušava sačuvati sta- njegov ishod neće ovisiti samo o vojnim povijest je sve vrijeme bila bliska pravo-
tus quo, a okupaciju Nagorno-Karabaha i snagama dviju zemalja već će ih odredi- slavnoj Armeniji, ali njeguje dobre odnose
drugih obližnjih regija nastoji legitimizi- ti i šire kalkulacije i odnosi Armenije i i s Azerbejdžanom. Rusija je Vladi u Ba-
rati povremenim provokacijama kako bi Azerbejdžana s daleko moćnijim silama i kuu prodala velike količine naoružanja,
u sukob na svoju stranu uvukla Rusiju i njihovim interesima u ovom dijelu svije- čija se vrijednost procjenjuje u milijarda-
potakla vojni angažman SAD-a, optužuju- ta, prije svega s Rusijom i Turskom i do- ma dolara, ali Rusija oružjem snabdijeva
ći pritom Azerbejdžan za početak sukoba. nekle s Iranom, ali i sa SAD-om, čija bi i Armeniju. Odnosi Rusije i Armenije bli-
Stoga je bilo samo pitanje trenutka kada administracija mogla iskoristiti najnoviju ski su, ali i kompleksni. Zapravo, Rusija
će se “bure baruta” u Južnom Kavkazu eskalaciju zamrznutog sukoba za popravlja- je garant opstojnosti Armenije kao drža-
ponovo zapaliti. nje oslabljenog utjecaja globalne supersile ve: iako ne dijele granicu, Rusija ima svo-
Baku je sve vrijeme demonstrirao vi- u regiji Južnog Kavkaza. Azerbejdžanski ju vojnu bazu u Armeniji; s Armenijom
sok stupanj suzdržanosti i strpljenja, po- naftovodi i plinovodi, koji sežu od Kaspij- ima potpisan i odbrambeni sporazum pa
lažući nade kako će diplomatski napori skog jezera, prolaze preko teritorija neda- u slučaju vanjskog napada na ovu državu
Armeniju uvjeriti da se povuče s okupi- leko od Nagorno-Karabaha, preko Gruzije ima pravnu obavezu da ju brani.
ranih područja Azerbejdžana i tako omo- i Turske, na putu prema globalnim trži- Upravo zato, vlasti Azerbejdžana po-
gući provedbu rezolucija UN-a. Iako voj- štima. Riječ je o posebno osjetljivom geo- kazale su enormno strpljenje i oprez kako
no superiorniji od Armenije, Azerbejdžan strateškom području od značaja za stabil- ne bi bili izmanipulirani armenskim pro-
tri decenije nije posegnuo za ozbiljnijim nost globalne ekonomije. U slučaju da se vokacijama da naruše granice Armenije,
vojnim akcijama kako bi oslobodio oku- armenski separatisti odluče gađati naftne čime bi primorale Rusiju na vojnu in-
pirana područja i uspostavio suverenitet i plinske tokove, sukob bi mogao eskali- tervenciju. Armenija zbog toga za Rusi-
nad cijelim svojim teritorijem, strpljivo se rati do te mjere da se i veće sile direktno ju predstavlja i stanovit problem: Rusiju

STAV 8/10/2020 25